Archive for Antifašizam

POVODOM OSLOBOĐENJA DALMACIJE OD FAŠIZMA: PONOSNI NA 8. DALMATINSKI KORPUS

Početkom ratne 1943. na području Dalmacije, velikoj njemačkoj vojsci suprotstavljalo se 13 dalmatinskih brigade od kojih su formirane četiri divizije: 9., 19., 20. i 26. divizija. Naredbom vrhovnog komandanta Tita od 7.listopada 1943. godine, od divizija je formirana snažna partizanska formacija – 8. dalmatinski korpus, kasnije proglašen udarnim, s čijim se slavnim borbenim putem ponose svi dalmatinski partizani.

8. korpus, s komandantom Vickom Krstulovićem, imao je četiri divizije i 12 partizanskih odreda s ukupno 13.049 boraca, da bi do kraja rata narastao na 48.183 borca te je u svom sastavu privremeno imao, u organizacijskom i operativnom pogledu, i mornaricu NOV Jugoslavije.

Uspješno je djelovao na širem području Dalmacije, Like, Hercegovine i priobalja u borbi s dobro opremljenim njemačkim divizijama te ustaško-domobranskim i četničkim snagama. Početkom 1944. godine, sudjeluje u obrani Visa, a za postignute uspjehe pri oslobađanju Knina i cijele Dalmacije od fašističkih okupatora, kao i šireg područja Mostara, 8. korpus je pohvaljen od vrhovnog komandanta, maršala Josipa Broza Tita, te ulazi u sastav 4. armije.

Naredbom Vrhovnog komandanta Josipa Broza Tita od 7. rujna i smotrom 1. dalmatinske proleterske brigade na viškoj obali 12. rujna 1944., kada je Tito izgovorio poznato “Tuđe nećemo – svoje ne damo!”, započinje žestoka ofanziva partizana u oslobađanju Dalmacije i sjevera zemlje čiju glavninu čine borci 8. dalmatinskog korpusa.

Korpus je, u toku tri mjeseca teških i krvavih borbi, oslobodio Dalmaciju od okupatora i njihovih slugu. U prvoj fazi, oslobođeni su otoci uz učešće Mornarice NOVJ koja je imala 500 boraca, a akcijama 26. divizije, prometnice i veći gradovi. Tako je 18. 10. oslobođen Dubrovnik, 22. 10. Makarska, 26. 10. Split, zatim 3. 11. Šibenik i Trogir, kao i sva mjesta Dalmatinske Zagore te, konačno, velikom bitkom i Knin 3. 12. 1944.

Jedna od najžešćih i najkrvavijih bitaka u II. svjetskom ratu je završna, „Kninska operacija” koja je trajala od 25. 11. – 5. 12. 1944., a kojom je skršen otpor njemačkog 15. brdskog armijskog korpusa. Bio je to strašan sraz vojski na malom prostoru: 45.000 neprijateljskih snaga (14.000 Nijemaca, 12.500 ustaša i 5.000 četnika popa Đuića) nasuprot 32.000 partizanskih boraca koje je vodio general Petar Drapšin.

Ovom operacijom, 8. korpus se pokazao sposobnim tući elitne njemačke snage, obilno potpomognute ustaško-četničkima, koje su bile potpuno razbijene i uništene, a njemački generali iznenađeni spretnošću vođenja operacija velikih razmjera partizanskog vodstva. Tako u svom izvještaju o Kninskoj bitci, glavni njemački komandant Grupe armija „E”, feldmaršal A. von Lohr, kaže: „Borbe u rajonu Knina, po jačini ljudstva kao i dobrom rukovođenju od strane neprijatelja, izgubile su karakter vođenja rata protiv bandi. Neprijatelj u neposrednoj borbi se može usporediti s regularnim jedinicama…“

O žestini sukoba, neprijatelju koji se nije htio povući već se branio do posljednjeg, ukazuje na snažni otpor  okupatora s brojnim ljudstvom i znatnom vojnom tehnikom, govori i broj od 6.555 poginulih i 4.285 zarobljenih neprijatelja, dakle 10.850 izbačenih iz stroja te 1.191 poginulih, 2.439 ranjenih i 126 nestalih partizana. Nakon teškog poraza, ova njemačka formacija je brisana s popisa jedinica Wehrmachta.

Ovom velikom pobjedom, ali i velikim žrtvama, dalmatinski partizani, borci 8. korpusa, dali su značajan doprinos oslobođenju zemlje i ukupnoj pobjedi Antifašističke koalicije u II. svjetskom ratu, na što s pravom mogu biti ponosni.

Daljnje oslobađanje priobalja je nastavljeno završnom Riječko-tršćanskom operacijom dok je dio jedinica vodio borbe u Sloveniji i završetak rata dočekao u području Koruške – Celovac (Austrija).

Borci, antifašisti i mnogi građani Splita i Dalmacije poručuju da ih nikada  nećemo zaboraviti, neka im je vječna slava i veliko hvala !

Vlast u RH i ovom prigodom pozivamo da se drži vlastitog Ustava, prestane s omalovažavanjem i umanjivanjem  rezultata i značaja Narodnooslobodilačke borbe naroda  protiv fašizma te spriječi daljnju eskalaciju fašizacije društva.

Upravo smo ovih dana svjedoci novog vala histeričnog napada desnice na sve što je progresivno i partizansko, a potaknute presudom Haškog tribunala BiH šestorici. Time još više pokazuju koliko je radi navodnog „mira u kući“, na tragu Tuđmanove „pomirbe“, političarima omilila tvrdnja da je „domovinski rat – nastavak antifašističke borbe“ zapravo obična politikantska podvala borcima NOB-a, a što  potvrđuje preko 3.300 srušenih spomenika NOB-a za koje nitko nije odgovarao pa ni poznati počinitelji a što se i do danas slobodno čini nesmiljenom žestinom; uklonjena imena ulica, trgova i dr. po ličnostima i događajima iz NOB-a kao i nedavno uklonjenog imena trga u Zagrebu po svjetski priznatom vođi antifašističkog pokreta – Titu; diskriminacija boraca NOB-a zbog umanjenih prava i mirovina; revanšističke revizije povijesti koju bi poraženi htjeli „popravljati“; nekorigirani školski udžbenici povijesti u kojima su borci kriminalno i uvredljivo prikazani; izbjegavanje službenog obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom, skrivajući se iza Dana Evrope;  odbijanje potpisivanja UN Rezolucije o zabrani propagiranja nacizma… Dakle, sve ovo i mnogo drugog još uvijek ukazuje na sramotni odnos hrvatskih vlasti prema svojoj nedavnoj prošlosti i ljudima koji zaslužuju duboko poštovanje.

 

Split, 4. 12. 2017.

 

predsjednik GO SRP-a Split

Ranko Adorić, dipl.ing.

100. godišnjica Oktobarske socijalističke revolucije – “ODJECI VELIKOG OKTOBRA”

Povodom 100. godišnjice Oktobarske socijalističke revolucije u Splitu je 6.11.2017. u organizaciji SRP-a,  i u  suradnji  s drugim strankama ljevice našeg grada, održana tribina pod nazivom „ODJECI VELIKOG OKTOBRA“.

Uvodno su emitirani inserti iz kultnog sovjetskog crno-bijelog filma  „Oktobar 1917. – deset dana koji su potresli svijet“,  snimljenog  1927. povodom desetogodišnjice revolucije, u režiji glasovitog Sergeja Ejzenštejna, a čije scene gotovo dokumentaristički prikazuju ono vrijeme, atmosferu i svu dramatiku događaja.

Na tribini su o velikom oktobru, koji je neosporno uz dva svjetska rata bio jedan od tri najveća događaja prošlog stoljeća,  govorili istaknuti splitski ljevičari, povjesničari, politički komentatori, politolozi, kolumnisti: prof. dr. Tonči Šitin, doc. dr. Pavle Vukčević,  dr. Dragan Markovina, Damir Pilić i Ivo Anić, a moderirao je novinar Velimir Karabuva.

Prije tribine date su izjave za medije – neke koje bilježi  Slobodna Dalmacija:

„Revolucija je to koja je prošla sve: od potpune negacije, omalovažavanja, degradacije vrijednosti, ali i hvalospjeva, no vrijednosti nisu umrle. Treba promisliti i o okolnostima u kojim se događala“, izjavio je politolog dr. Pavle Vukčević, pitajući mlade: „Mislite li da će vam netko drugi slobodu donijeti?“

Kolumnist Ivo Anić drži kako je najvrjedniji odjek Oktobarske revolucije emancipacija žena, a neosporan je utjecaj i na umjetnost.

„Revolucija kao ideja je poražena, ali je avangarda pravda i solidarnost preživjela. No, što ponuditi biračima? Moraš odlučiti: ili radništvo ili internacionalizam“, kazao je povjesničar dr. Dragan Markovina.

Lovro Rumora, iz Zelenih Dalmacije, drži kako ljevice u Hrvatskoj i nema, jer je postala anakronom, kuloarskom i salonskom. Nikad većih socijalnih razlika među ljudima, jednostavno zato jer nema lijeve vizije.

Ranko Adorić, predsjednik gradskog SRP-a, drži kako je revolucija u društvenom smislu oslobodila čovjeka od dominacije čovjeka, dovela potlačene na vlast, ali se i devijacijama, koje su neosporno nastupile, pokušavaju umanjiti te činjenice.

Izjava za javnost povodom Dana oslobođenja Splita od fašizma

„NAPAĆENI, ALI NIKADA POKORENI, HEROJSKI SPLIT JE OSLOBOĐEN!“

Socijalistička radnička partija (SRP) čestita svim borcima NOB-a  i građanima našega grada, 26. listopad – Dan oslobođenja Splita od fašizma!

 

Dan 26. 10. 1944. godine jedan je od najznačajih datuma u povijesti našega grada! Naime, na samom kraju II. svjetskog rata, slavna Titova armija oslobodila je Split od nacifašističkog okupatora i njegovih domaćih pomagača ustaša, a u sklopu operacije 8. dalmatinskog korpusa i Mornarice NOVJ oslobađanja Dalmacije s otocima, kojom su poražene jake neprijateljske snage te je donijela mir, prosperitet i razvoj nezabilježen na ovim prostorima. Bila je to velika vojnička i značajna politička pobjeda, jer su uz Split do tada u Jugoslaviji bili oslobođeni još samo Beograd, Niš i Novi Sad.

Uz zvonjavu crkvenih zvona, cijeli je Split na rivi razdragano i s cvijećem  dočekao svoju narodnooslobodilačku vojsku. Održana je sjednica Gradskog narodnooslobodilačkog odbora, a, s Komandom splitskog područja, donosi Oglas povodom oslobođenja:

 

„Napaćeni, ali nikada pokoreni, herojski Split je oslobođen! Krvoločni okupatori i njihove sluge su istjerani, ali ne zaboravimo da njihovi podmukli suradnici te sramne narodne izdajice – još uvijek žive među nama …“

 

U gradu su Vladimir Nazor, Vicko Krstulović, Ivo Tijardović…

Tako je Split od malenog primorskog grada, kroz desetljeća posljeratne izgradnje, izrastao u jednu od najljepših mediteranskih metropola te, uz snažni privredni razvoj, postao sveučilišni, znanstveni, kulturni, turistički i sportski centar države i regije.

Zahvalu i poštovanje za taj veliki događaj Grad je iskazao svojim borcima proglasivši taj dan – Danom grada Splita, koji se gotovo pola stoljeća svečano obilježavao, sve do 90-tih.

Od samog nastanka, nova hrvatska državna politika svih dosadašnjih vlada, u većoj ili manjoj mjeri, je u stalnom sukobu s vlastitim Ustavom, otvoreno koketira s klerofašističkim elementima, koje ne obuzdava u njihovoj revizionističkoj i rušilačkoj raboti prema svemu što podsjeća na partizane, NOB i samoupravni socijalizam, već se i sama aktivno uključila u negiranje, zatiranje i falsificiranje historijskih činjenica toga razdoblja putem mnogih kvaziznanstvenih rasprava, tribina, radio i tv-emisija, serija, novinskih napisa, školskih udžbenika i enciklopedija – dokazujući  „svoju istinu“, često u svrhu rehabilitacije zločinačke politike i prakse tzv. NDH!

U postsocijalističkoj Hrvatskoj, posve nezasluženo, borci NOB-a postali su građani drugug reda na kojima država i agresivne profašističke grupe provode revanšističko nasilje: zastrašivanje, oduzimaje stečenh prava, umanjivanje mirovina, rušenje spomenika i uklanjanje svih obilježja poštovanja i zahvale. Revizionistička metla je Split, sramnom odlukom Gradskog vijeća iz 1992. godine, „očistila“, čime je danas jedan od rijetkih gradova u nas koji nema gotovo niti jednu ulicu po ličnostima i događajima iz perioda rata i poraća, što nije učinila niti jedna zemlja Antifašističke koalicije, a predstavlja anticivilizacijski čin!

Tih je godina uklonjena i spomen-ploča osloboditeljima Splita na zgradi Etnografskog muzeja na Narodnom trgu (pjaca), ali je upornim zahtjevima SRP-a, SAB-a, Društva J. B. Tito te mnogih nevladinih udruženja, obnovljena i vraćena, no ne na staro mjesto.

Sramna je i činjenica da na gradskom štandarcu na Pjaci, na kojem su navedeni najznačajniji događaji u dugoj i burnoj povijesti ovog grada, nema datuma oslobođenja Splita od fašizma, a kojeg svake godine svečano obilježavamo!

Tim povodom, Socijalistička radnička partija uputila je Gradskom vijeću Splita prijedlog da se ta nepravda ispravi jer duboko vrijeđa borce NOR-a, antifašiste i ostale građane te umanjuje antifašistička i civilizacijska postignuća.

Delegacija SRP-a će u četvrtak, 26. listopada 2017., položiti  cvijeće na spomen-ploču osloboditeljima Splita na Narodnom trgu (Pjaca) te na partizansku Spomen-kosturnicu na Lovrincu.

 

 

Split, 24. 10. 2017.

 

predsjednik Gradske organizacije Split

Ranko Adorić, dipl. ing.


Hit Counter by http://yizhantech.com/