I ove godine je, već tradicionalno, održano niz manifestacija pod zajedničkim nazivom „Dani AVNOJ-a 2018.“ povodom 75. godišnjice II. zasjedanja Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), održanog 29. 11. 1943. godine, kada su u malom bosanskom mjestu Jajce stvoreni temelji buduće federativne državne zajednice južnoslavenskih naroda i kada je vrhovni komandant NOV i POJ Josip Broz Tito proglašen maršalom Jugoslavije.

Manifestaciji je pristupilo više hiljada antifašista iz svih republika bivše Jugoslavije, među njima i brojni simpatizeri i članovi SRP-a i Društva Josip Broz Tito iz Splita, Kaštela i Trogira te Saveza boraca. Partizanske uniforme, kape i brojne zastave s crvenim zvijezdama petokrakama preplavile su centar Jajca, a dobro raspoloženje su podizale partizanske pjesme praćene harmonikom. Delegacija Dalmatinaca odala je počast poginulim borcima polaganjem cvijeća na spomen-fontanu te borcima I. dalmatinske proleterske brigade s pjesmom „Oj Mosore, Mosore“ uz zakletvu da ih nikada neće zaboraviti. Cvijeće su položili i predstavnici brojnih boračkih organizacija, političkih stranaka i nevladinih organizacija, kao i antifašista iz svih krajeva bivše Jugoslavije, evocirajući uspomene na teške i slavne dane. Nakon toga je, u zgradi „Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a“, održana svečana akademija te kulturno-zabavni program, a posjetitelji su mogli pogledati izložbu u postavci Historijskog muzeja BiH „Između fašizma i antifašizma u 11 činova“.

AVNOJ je održao tri zasjedanja. Prvo, osnivačko zasjedanje AVNOJ-a održano je 26. i 27. 11. 1942. u Bihaću, kao opće političko predstavništvo sudionika antifašističke borbe na području Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, na kojem su prihvaćena dva dokumenta: „Rezolucija o osnivanju AVNOJ-a“ i „Proglas AVNOJ-a narodima Jugoslavije“. U Rezoluciji je istaknuto da AVNOJ okuplja predstavnike naroda „svih zemalja Jugoslavije“ bez razlike na narodnost, vjeru i političko-stranačku pripadnost, a za predsjednika je izabran dr. Ivan Ribar. AVNOJ je potaknuo stvaranje zemaljskih antifašističkih vijeća ZAVNOH, ZAVNOBIH i dr. Drugo zasjedanje AVNOJ-a održano je Jajcu 29. i 30. 11. 1943. Prihvaćena je „Deklaracija Drugog zasjedanja AVNOJ-a“, čime se proglasio „vrhovnim zakonodavnim i izvršnim predstavničkim tijelom Jugoslavije“, uspostavio Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ) kao privremenu Vladu te su donesene odluka o oduzimanju prava zakonitosti kraljevskoj vladi u inozemstvu, reviziji svih međunarodnih ugovora i obaveze koje je ona sklopila i zabrani povrataka kralju Petru II. Karađorđeviću u zemlju, kao i odluka da narod nakon oslobođenja odluči o obliku vlasti. Odlučeno je da se Jugoslavija ustroji federalno „kao državna zajednica ravnopravnih naroda“: Srba, Hrvata, Slovenaca, Makedonaca, Crnogoraca i ostalih naroda, tj. u sklopu Srbije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Te su odluke značile uspostavu novoga sustava vlasti i konačno rušenje vlasti Kraljevine Jugoslavije. Izabrano je Predsjedništvo, a za predsjednika je imenovan Josip Broz Tito, kojemu je Predsjedništvo dodijelilo zvanje maršala Jugoslavije. Potvrđene su odluke ZAVNOH-a o priključenju oduzetih teritorija Hrvatskoj, kao i odgovarajuće slovenske odluke o priključenju Sloveniji područja koja je anektirala Italija. Sastavljena je i Državna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih suradnika. Sve ove odluke su povoljno primljene u savezničkim zemljama i dovele do njihova priznanja antifašističke i partizanske borbe u Jugoslaviji kao važne članice pobjedničke Antifašističke koalicije. Treće, ujedno i posljednje, zasjedanje AVNOJ-a uslijedilo je nakon završetka rata. Održano je u Beogradu od 07. do 10. 08. 1945. AVNOJ je proširen novim članovima te je preimenovan u Privremenu narodnu Skupštinu i nastavio djelovati pripremajući zakonodavnu osnovicu za održavanje izbora za Ustavotvornu skupštinu Demokratske Federativne Jugoslavije. AVNOJ je, kao vrhovno političko predstavništvo NOB-e u Jugoslaviji , vodio žestoku političku borbu za prekid pravovaljanosti „prvodecembarskog akta ujedinjenja iz 1918.“, što je rezultiralo stvaranjem Demokratske Federativne Jugoslavije , koja je kasnije mijenjala ime u FNRJ pa u SFRJ. Time je AVNOJ svojim historijskim odlukama izgradio politički ustroj nove jugoslavenske države, koja se nazivala i avnojevskom.

SRP Gradska organizacija Split