Izdvajamo:

<< >>

Prekarijat

Prekarijat su radnici koji žive u nesigurnosti. “Precarius” na latinskom znači nesiguran, a nastavak “ijat” je iz pojma “proletarijat”. To su dakle radnici koji su zaposleni na određeno vrijeme, povremeno i privremeno zaposleni radnici, sezonski i radnici na crno, radnici koji rade preko agencija za

Fleksibilizacija i deregulacija tržišta rada

Regulacija u ekonomiji znači da država zakonima i propisima određuje pravila ponašanja, na primjer, na tržištu rada: zapošljavanje na neodređeno ili određeno vrijeme, otkazni rok i visina otpremnine u slučaju otkaza, itd. Po sadašnjem zakonu o radu, poslodavci radnike mogu zapošljavati na određeno vrijeme i

Povoljnija investicijska klima

Investicija = ulaganje novca u neki posao. Stvarati povoljniju investicijsku klimu znači pogodovati poduzetnicima i investitorima. Nekoliko primjera pogodovanja: – stopa poreza na dobit od 20 % umanjuje se za 50%, 75% ili 100%, ovisno o visini investicije, na period od 3 do 5 godina,

Državni proračun

To je dokument kojim se procjenjuju prihodi i rashodi države za neku kalendarsku godinu, koliko država u nekoj godini može prikupiti prihoda, a koliko će potrošiti, koliki su joj rashodi. Među prihodima, najvažniji su porezi i doprinosi: porezi čine 60% ukupnih prihoda, doprinosi 35% ukupnih

Demokratsko proljeće u Americi

Nekoliko labavo povezanih grupa aktivista započela je s protestom protiv „sve većeg utjecaja novca na američku politiku“ koji se sastoji iz dvije faze. Tijekom prve faze, 2. – 11. travnja, odvijao se marš od Philadelphije do Washingtona dok se u drugoj fazi, 11. – 18

KOMEMORACIJA U JASENOVCU 2016.

Socijalistička radnička partija podržava i pridružuje se svim subjektima i pojedincima koji se 22. travnja ove godine neće pojaviti na komemoraciji žrtvama koncentracijskog logora Jasenovac u organizaciji institucija Republike Hrvatske. Odluka o bojkotu komemoracije je politička odluka i ona je posljedica isto tako političkog činjenja

Radnički leksikon

Forum radnika Socijalističke radničke partije pokreće izradu Radničkog leksikona koji bi radnicima omogućio razumijevanje nekih izraza i situacija iz političkog, ekonomskog i sindikalnog okruženja, a koje bi valjalo razjasniti iz perspektive interesa radničke klase. Ovo je prvi pokušaj izrade ovakvog leksikona, zato smo se odlučili

8. SJEDNICA KOORDINACIJE KOMUNISTIČKIH I RADNIČKIH PARTIJA S JUGOSLAVENSKOG PROSTORA

U subotu, 26. marta, u Zagrebu je pod pokroviteljstvom Socijalističke radnička partije (SRP) održana 8. sjednica Koordinacionog odbora komunističkih i radničkih partija s jugoslavenskog prostora. Osim domaćina, sjednici su prisustvovali predstavnici partije Komunisti Srbije (KS), Komunistička partija Makedonije (KPM), Jugoslavenska komunistička partija Crne Gore (JKP

O Forumu radnika SRP-a

Socijalistička radnička partija u svom Statutu predviđa djelovanje članstva putem pojedinih foruma, a kao prvi naveden je Forum radnika. Važnost Foruma radnika proizlazi iz činjenice da je naša ciljana baza upravo radnička klasa s kojom želimo razmjenjivati informacije i ideje, organizirati tribine, raditi na Radničkom

IZJAVA POVODOM PLENUMA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU

Socijalistička radnička partija podržava skup studenata, nastavnog osoblja i ostalih, koji je održan 6. travnja na prostoru Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a na kojemu su se prisutni suprotstavili i odbacili prijedlog o suradnji s Katoličko-bogoslovnim fakultetom. Ne postoje racionalni razlozi za takvu suradnju; katolička crkva

Prekarijat

Prekarijat su radnici koji žive u nesigurnosti.

“Precarius” na latinskom znači nesiguran, a nastavak “ijat” je iz pojma “proletarijat”. To su dakle radnici koji su zaposleni na određeno vrijeme, povremeno i privremeno zaposleni radnici, sezonski i radnici na crno, radnici koji rade preko agencija za iznajmljivanje radne snage. U praksi se pokazalo da je fleksibilnost i deregulacija tržišta rada tek druga riječ za nesigurnost, za još žešću eksploataciju radnika.

Prekarnost / nesigurnost je bila obilježje rada većim dijelom povijesti kapitalizma i nekadašnji je prekarijat bio u puno težoj situaciji nego današnji (radnici su socijalno osiguranje imali samo u periodima kada su radili).

Nekadašnje socijalističke države (kakve god da su bile) osigurale su svojim stanovnicima određena socijalna prava, kao što su sigurnost zaposlenja, mirovinska i zdravstvena zaštita… Zapadne, kapitalističke zemlje, bojeći se usporedbe s pravima radnika u socijalističkom bloku, povećavali su i poboljšavali prava svojih radnika. Smanjivao se radni tjedan s 48 ili više sati na 42 sata, negdje na 40, a negdje čak na 35 radnih sati. Nadnice su bile primjerenije radu, prekovremeni rad ili rad nedjeljom se plaćao duplo, rad nedjeljom je bio rijetkost. Obećavalo se i najavljivalo daljnje proširenje radničkih prava “Europskom socijalnom poveljom”. Urušavanjem socijalizma nestao je strah kapitalizma od konkurencije socijalizma pa je kapitalizam postao obijestan i bahat, pretvorio se u “divlji kapitalizam”. U tranzicijskim je zemljama ostala jeftina radna snaga spremna raditi za minimalne nadnice i u minimalnim radnim uvjetima. Naša današnja radna prava su debelo ispod razine koju smo imali u socijalizmu.

Što ćemo sada? Da li ćemo pustiti da nas i dalje sve više izrabljuju ili ćemo se boriti za svoja prava? Za svoja se prava možemo izboriti samo organiziranjem i udruživanjem – i u sindikate, ali i u radničke političke stranke. I moramo razumjeti termine s kojima se susrećemo, jer stranke kojima dajemo podršku moramo procjenjivati iz perspektive interesa radničke klase.

Fleksibilizacija i deregulacija tržišta rada

Regulacija u ekonomiji znači da država zakonima i propisima određuje pravila ponašanja, na primjer, na tržištu rada: zapošljavanje na neodređeno ili određeno vrijeme, otkazni rok i visina otpremnine u slučaju otkaza, itd. Po sadašnjem zakonu o radu, poslodavci radnike mogu zapošljavati na određeno vrijeme i s istim radnikom smiju sklapati uzastopne ugovore na određeno vrijeme, a ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora na određeno vrijeme ne smije biti neprekinuto duže od tri godine. Poslodavci se žale da su propisi suviše kruti i traže njihovu fleksibilizaciju, odnosno deregulaciju. Tvrde da su radnici previše zaštićeni pa da se oni (poslodavci) teško odlučuju na zapošljavanje novih radnika zato što im je preskupo radnike otpuštati (u trenutku kada se obim posla smanjuje) jer radnici imaju pravo na preduge otkazne rokove i previsoke otpremnine. Poslodavci bi bili najsretniji kada bi sve radnike imali zaposlene na određeno vrijeme, odnosno da ih mogu otpuštati kad i kako žele, bez ikakvog troška.

Što to znači za radnika? Nesigurnost radnog mjesta! Radnik je u stalnom strahu za svoje radno mjesto i stalno je suočen s pitanjima: „Da li će mi ugovor o radu biti produljen?“; „Mogu li dignuti kredit?“; „Imam li minus na tekućem računu?“; „Kako planirati budućnost?“.

Da li znamo koja se stranka zalaže za veću, a koja za manju zaštićenost radnika i njihovih prava?

Povoljnija investicijska klima

Investicija = ulaganje novca u neki posao.

Stvarati povoljniju investicijsku klimu znači pogodovati poduzetnicima i investitorima. Nekoliko primjera pogodovanja:

- stopa poreza na dobit od 20 % umanjuje se za 50%, 75% ili 100%, ovisno o visini investicije, na period od 3 do 5 godina,

- poduzetnici mogu dobiti bespovratnu novčanu potporu za otvaranje novih radnih mjesta, od 3 do 9 tisuća eura po novootvorenom radnom mjestu,

- mogu dobiti bespovratnu novčanu pomoć za usavršavanje,

- mogu dobiti bespovratne novčane potpore za izgradnju postrojenja i kupnju opreme i strojeva,

- imaju osiguranje nepromijenjenih uvjeta poslovanja (porezi i doprinosi u periodu od 10 godina),

- za strance je to i slobodan transfer dobiti u matičnu zemlju.

Država na taj način trpi štetu (posljedično svi mi). Pa zašto ih onda daje? Država ove povlastice daje tvrdeći kako tako potiče otvaranje novih radnih mjesta. Da li je to istina, da li se povlasticama koje vlada daje poduzetnicima otvaraju nova radna mjesta?

To je omiljena laž onih koji pogoduju kapitalu. Bez obzira koliko novca netko imao, svatko će ih radije držati u banci i dobivati kamate, nego ulagati u proizvodnju dobara ili usluga ako nije siguran da će svoje proizvode ili usluge moći prodati. Iz toga proizlazi da veća potražnja potiče investitore da sredstva ulažu u proizvodnju proizvoda i usluga koje si kupci mogu priuštiti kada imaju veće plaće. Veće plaće dovode do veće potrošnje, veća potrošnja otvara radna mjesta. Ima više razloga da se povećaju plaće, nego da se pogoduje poduzetnicima.


Hit Counter by http://yizhantech.com/