UZ 100. GODIŠNJICU POBUNE RUDARA, DOGAĐAJA POZNATOG KAO LABINSKA REPUBLIKA

https://www.tacno.net/nasigradovi/labinska-republika/   1. III. 1921. godine, vraćajući se iz Trsta, istaknuti sindikalni i socijalistički vođa Ivan Pipan napadnut je i maltretiran u Pazinu od strane fašista. Po dolasku predstavnika vlasti, fašisti su već bili otišli, a Pipanu su savjetovali da više ne dolazi u Pazin. Stigavši u Vinež, o događajima u Pazinu informirao je rukovodstvo sindikata, a vijest o tome proširila se Labinštinom. Ozlojeđeni tim, a i ostalim nasilnim ispadima fašista, sindikat donosi odluku o stupanju u protestni štrajk, koji je počeo 2. III.  1921. […]

Pročitaj

Preko reda, preko veze – zašto ne?

“Quod licet Iovi, non licet bovi” Od covida-19 u Hrvatskoj je umrlo više od 5.400 ljudi, a ekonomske će se štete još dugo zbrajati i osjećati. Ako nema epidemioloških mjera, broj oboljelih i umrlih vrtoglavo raste, a strogim epidemiološkim mjerama uništavamo ekonomiju. Bili smo svjesni da nas iz tog začaranog kruga može spasiti samo masovno cijepljene stanovništva. No, nabavu cjepiva Vlada je prepustila Europskoj uniji, nedorasloj zadatku da s proizvođačima sklopi kvalitetne ugovore. Naprosto ne dobivamo ugovorene količine cjepiva. A ono malo što je do […]

Pročitaj

Na današnji dan 17. 02. 1936. godine rođen je Stipe Šuvar, prvi predsjednik Socijalističke radničke partije Hrvatske

Bio je istaknuti jugoslavenski i hrvatski političar, sveučilišni profesor i priznati sociolog, urednik lista „Hrvatska ljevica“ i prvi predsjednik Socijalističke radničke partije Hrvatske.Rođen je 1936. u malom selu Zagvozdu pokraj Imotskog. Kao najbolji učenik osnovne škole u Zagvozdu, odlazi u Imotski u gimnaziju u kojoj je bio aktivan u komunističkoj omladinskoj organizaciji, a u partiju je primljen uoči mature. Nakon gimnazije, upisuje se na Pravni fakultet u Zagrebu. Aktivan je i u Savezu studenata, gdje je među deset najboljih studenata, te završava kao jedan od […]

Pročitaj

177. obljetnica rođenja Giuseppine Martinuzzi

https://www.glasistre.hr/istra/obiljezena-177-obljetnica-rodenja-giuseppine-martinuzzi-pedagoginja-spisateljica-novinarka-i-socijalistkinja-ispred-svog-vremena-700395 https://istarski.hr/node/70303-martinuzzi-je-bila-iredentistkinja-koja-je-evoluirala-u-socijalistkinju   Na današnji dan 1844. godine rođena je Giuseppina  Martrinuzzi, pionirka među ženama onog vremena, koja je svojim djelovanjem ostavila neizbrisiv trag iza sebe i osigurala svoje mjesto u povijesti Istre, Italije, ali i puno šire. Rođena je u imućnoj porodici, otac joj je bio ugledni pripadnik gradskog društva, u nekoliko navrata i na poziciji gradonačelnika. Porodica vuče porijeklo iz Furlanije,  prvi predak se naselio u Labinu negdje sredinom XVII. st. Želja joj je bila postati učiteljicom što je i uspjela. Osim pedagoškog […]

Pročitaj

IZJAVA SEKRETARIJATA EUROPSKE KOMUNISTIČKE INICIJATIVE O CJEPIVU

  Besplatno i sigurno cijepljenje mora biti dostupno za sve ljude! Moramo ojačati borbu naroda za smjelu podršku sustavima javnog zdravstva, jer zdravlje nije roba već društveno dobro.  Europska komunistička inicijativa, s osjećajem odgovornosti, podržava potrebu masovnog cijepljenja naroda kao jednu od osnovnih i nužnih mjera za suzbijanje pandemije. Cjepiva bi trebala biti sigurna i besplatna. Odbijamo razne nerazumne i neznanstvene teorije protiv cjepiva i vjerujemo da cijepljenje može biti svjestan čin i zahtjev ljudi da zaštite svoje zdravlje, sljedeći preporuke znanstvenika. Činjenica da farmaceutske […]

Pročitaj

UZ 10. FEBRUAR, „DAN SJEĆANJA“

U talijanskom parlamentu je 30. III. 2004. godine, za vrijeme Berlusconijeve vlade uglavnom pod pritiskom desničarske partije Alleanza Nazionale, nasljednice MSI fašističkog pokreta Movimento Sociale Italiano, ali i podrškom partija lijevog centra, izglasan i time ustanovljen Il giorno del ricordo, „Dan sjećanja“, 10. februara. Tim činom se u Italiji ustoličila nova praksa kojom se pristup iseljavanju u Italiju većeg broja Talijana, ali i Slavena, s oslobođenih područja Istre, Dalmacije i otoka nakon II. svjetskog rata i pripajanja tih dijelova Jugoslaviji, izdvaja od dotadašnje percepcije i […]

Pročitaj

POBUNA MORNARA U BOKI KOTORSKOJ

Događaj kojeg obilježavamo, a čija je godišnjica u toku, bio je završni čin jednog procesa koji je započeo ranije nizom događanja nižeg intenziteta: proturatnih protesta, otkazivanja poslušnosti komandi, dezertiranja, prebjega u Italiju, a tu treba ubrojiti i veliki štrajk 11.000 arsenalskih radnika u Puli, koji su tražili primirje i veće plaće. Nezadovoljstvo među mornarima raslo je i zbog teških uvjeta života, nastavka ratnih operacija koje nisu mogle promijeniti tok rata, ali i podređenog položaja slavenske komponente, iako najbrojnije u sastavu K und K  mornarice. Pobuna […]

Pročitaj