Archive for Dalmacija

SRP Splita, Kaštela i Trogira u Zadru obilježili 74. godišnjicu oslobođenja Dalmacije

Na proslavi se blista – Josipa Broza Tita bista!

Pod pokroviteljstvom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH) i Zajednica udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Zadra, u subotu 8. 12. 2018., održan je svečani skup povodom obilježavanja 74. godišnjice oslobođenja Dalmacije i 75. godišnjice osnutka 8. Dalmatinskog udarnog korpusa, kojeg je Vrhovni komandant NOV i POJ maršal Josip Broz Tito, za uspješne operacije u slamanju fašističkih okupatora i domaćih izdajnika – ustaša i četnika, posebno pohvalio. Skupu su pristupili brojni članovi i simpatizeri SRP-a iz Splita, Kaštela i Trogira. Svečanost se, uz kulturno umjetnički program, održala u dvorani Zara. Prije svečanog skupa, na Gradskom groblju Zadar upriličeno je polaganje vijenaca na spomenik „Borcima palim za slobodu grada Zadra“ kojem su pristupile i delegacije SRP-a.

Na skupu su govorili Jakov Jukić, antifašistički borac i član Zajednice antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije, Nikola Dobre, predsjednik SABA Zadarske županije, potpredsjednik SABH RH, Juraj Krstulović i drugi. Pripadnici NOB-e i antifašisti upozorili su na sve učestalije iskrivljavanje povijesnih činjenica, porast neofašizma te nezadovoljavajući odnos aktualne vlasti prema antifašizmu.

Jakov Jukić je između ostalog naglasio da su za slobodu Dalmacije i cijele domovine život položili mnogi borci NOB-e. Govoreći o njihovoj zasluzi, kao i o legendarnom 8. dalmatinskom korpusu, naveo je njihovu povijesnu ulogu u ostvarenju vjekovne težnje za slobodom u sadašnjim granicama na Jadranu, a što je upravo uspjelo Titovim partizanima. Komunistička partija, s antifašistima Dalmacije, povela je partizansku narodnooslobodilačku borbu protiv stranih okupatora, ali i Pavelićeve prodaje Mussoliniju gotovo cijele Dalmacije, 18. 05. 1941., te protiv fašističke tvorevine tzv. NDH, borbu koja je prerasla u masovni narodni ustanak mladih ljudi, većinom do 25 godina života. Na kraju se osvrnuo na nedovoljnu brigu prema tekovinama iz NOB-e, vrlo loš odnos prema spomenicima koji su porušeni i oštećeni u Domovinskom ratu, a došlo je i do micanja svih ulica s imenima istaknutih boraca, jedinica i važnih datuma iz NOP-a i žrtava fašizma, dodavši kako je žalosno da vlasti gradova i županija ne posjećuju spomen obilježja svojih očeva i djedova poginulih u antifašističkoj borbi za slobodu svoga grada i naroda.

Nikola Dobre je naglasio da jako smeta svakodnevno lažno prikazivanje svih događanja vezanih za antifašizam. „Želimo istinu o NOB-u i poštovanje prema vođi ustanka NOB-e, drugu Titu“, dodavši kako osuđuju sve zločine koji su se dogodili te da su nevjerojatni pokušaji revitalizacije Ante Pavelića uz prešutno odobravanje službenih vlasti, a da se pritom umanjuju djela onog pod kojim smo stekli slobodu, druga Tita.

Juraj Krstulović je naglasio da je jedan od rezultata NOB-e i to što je skinula ljagu s hrvatskog naroda koju joj je nametnula fašistička tvorevina NDH i upravo zahvaljujući toj borbi priključili smo se civiliziranom svijetu Antifašističke koalicije.

Tako je Dalmacija prva u Hrvatskoj, a i među prvima u Jugoslaviji, konačno i potpuno oslobođena.

Narod Dalmacije nikada neće zaboraviti svoje borce, partizanske heroje!

Međutim, kao po pravilu, već godinama obilježavanja značajnih godišnjica iz vremena NOB-e uporno se koriste kao poligon kako bi se plasirala teza da je „Domovinski rat nastavak antifašističke borbe u II. svjetskom ratu“, teza koja je toliko licemjerna, nepoštena i, konačno, netočna, a koja nije mimoišla ni ovaj skup, usprkos neslaganju dijela malobrojno živih bivših partizana koji reagiraju gunđanjem i negodovanjem. A zapravo se tzv. domovinski rat, umotan u celofan lažne „borbe za nacionalno oslobođenje“, otvoreno stavio u funkciju imperijalističkih sila koje su ga i pomogle u ostvarenju svoga cilja – kontrarevolucionarnog rušenja jugoslavenskog samoupravnog socijalizma i svih pozitivnih tekovina i dostignuća tog društva. Tako se tzv. domovinski rat javno politički deklarirao i identificirao znakovljem, nazivima vojnih jedinica, veličanjem ličnosti, pjesmama i pokličima iz vremena tzv. NDH, što je rezultiralo poništavanjem svih rezultata narodne borbe, ne samo kroz spomenuto uništavanje i devastaciju spomeničke baštine i uklanjanju imena ulica, već uništavanjem brojne privredne infrastrukture, umanjenju mirovina boraca NOB-e i njihovih stečenih prava, proglašavanje partizana gotovo anacionalnom okupatorskom vojskom te sramnim prikazom u udžbenicima, zatim anticivilizacijsko odustajanje vlasti od obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom, uz istodobno pokroviteljstvo najviših institucija ove zemlje u proslavi poraženih fašističkih snaga, i mnogo drugog čime se vlast potpuno otklonila od antifašizma, a tolerantnim odnosom prema rastućoj profašizaciji društva došla u sukob i s vlastitim Ustavom.

 

Split, 08. 12. 2018.

SRP Gradska organizacija Split

Ranko Adorić

POVODOM OSLOBOĐENJA DALMACIJE OD FAŠIZMA

KNINSKA OPERACIJA

PONOSNI NA 8. DALMATINSKI KORPUS

 

Ovih se dana, prije gotovo74 godine, na jugoslavenskom ratištu odigrala jedna od najžešćih i najkrvavijih bitaka u II. svjetskom ratu, poznata pod imenom „Kninska operacija“, koja je trajala od 25. 11. – 5. 12. 1944., a kojom je skršen otpor njemačkog 15. brdskog armijskog korpusa. Bio je to strašan sraz vojski na malom prostoru – 45.000 neprijateljskih snaga (Nijemaca, ustaša i četnika popa Đuijća) nasuprot 32.000 partizanskih boraca pretežno 8. dalmatinskog korpusa, kojeg je vodio komandant general Petar Drapšin. Velikom bitkom konačno su oslobođeni šire područje Dalmacije, djelovi Like i Hercegovine kao i priobalje od fašističkog okupatora i domaćih izdajnika.

Da su borbe bile izuzetno krvave i da se okupator nije imao namjeru lako povući, usprkos kraju rata koji gubi, govore i veliki gubici na obje strane:
8. korpus je imao 1.191 poginulih, 2.439 ranjenih i 126 nestalih boraca,
a 15. njemački korpus s ustašama i četnicima 6.555 poginulih i ranjenih te 4.285 zarobljenih vojnika, što je ukupno 10.850 izbačenih iz stroja.

Ovom operacijom, 8. korpus se pokazao sposobnim tući najelitnije njemačke snage, obilno potpomognute ustaško-četničkima, koje su bile potpuno razbijene i uništene, a njemački generali iznenađeni spretnošću vođenja operacija velikih razmjera partizanskog vodstva. Tako u svom izvještaju o Kninskoj bitci glavni njemački komandant Grupe armija “E” feldmaršal A. von Lohr kaže: “Borbe u rajonu Knina po jačini ljudstva, kao i dobrom rukovođenju od strane neprijatelja, izgubile su karakter vođenja rata protiv bandi. Neprijatelj u neposrednoj borbi se može usporediti s regularnim jedinicama …” Nakon teškog poraza 15. brdski armijski korpus brisan je s popisa jedinica Wehrmachta.

Na području Dalmacije početkom 1943., velikoj njemačkoj vojsci suprotstavljalo se 13 dalmatinskih brigada od kojih su formirane 9., 19., 20. i 26. divizija da bi, naredbom Vrhovnog komandanta NOV i POJ Josipa Broza Tita od 7. 10. 1943., od njih nastala snažna partizanska formacija – 8. dalmatinski korpus, kasnije proglašen udarnim, s prvim komandantom Vickom Krstulovićem. Imao je ukupno 13.049 boraca, a do kraja rata je narastao na 48.183 boraca. U svom sastavu privremeno je imao, u organizacijskom i operativnom pogledu, i mornaricu NOV Jugoslavije.

Uspješno je djelovao na širem području Dalmacije, Like i Hercegovine te priobalju u borbi s dobro opremljenim njemačkim divizijama te ustaško-domobranskim i četničkim snagama. Početkom 1944. godine, sudjeluje u obrani Visa, a za postignute uspjehe pri oslobađanju Knina i cijele Dalmacije od fašističkih okupatora, kao i šireg područja Mostara, 8. korpus je pohvaljen od Vrhovnog komandanta, maršala Josipa Broza Tita, te ulazi u sastav 4. armije.

Žestoka ofanziva partizanskih jedinica u oslobađanju Dalmacije i sjevera zemlje čiju glavninu čine borci 8. dalmatinskog korpusa započinje naredbom Vrhovnog komandanta Josipa Broza Tita od 7. rujna i smotrom 1. dalmatinske proleterske brigade na Viškoj obali 12. 09. 1944., kada je Tito izgovorio poznato “Tuđe nećemo – svoje ne damo!

U prvoj fazi, oslobođeni su otoci, prometnice i napose veći gradovi. Tako je već 18. 10. oslobođen Dubrovnik, 22. 10. Makarska, 26. 10. oslobođen je i Split, zatim 03. 11. Šibenik i Trogir kao i sva mjesta dalmatinske zagore, te, konačno, velikom bitkom i Knin 03. 12. 1944.

Ovim velikim pobjedama, ali i velikim žrtvama, dalmatinski partizani dali su značajni doprinos oslobođenju zemlje, vraćanju oduzetih teritorija te ukupnoj pobjedi Antifašističke koalicije, na što su ponosni svi dalmatinski borci i većina žitelja Dalmacije.

Borci, antifašisti i mnogi građani Splita i Dalmacije poručuju da ih nikada neće zaboraviti!

Današnja „demokratska“ Hrvatska duboko vrijeđa sve borce NOB-a kao i žrtve rata patološkim omalovažavanjem, revizijom i negiranjem svih događaja i rezultata narodne borbe u svrhu umanjivanja zločinačke politike i jezive prakse tzv. NDH, što je u direktnoj koliziji s Ustavom i pozitivnim zakonskim propisima. Borci jednako tako doživljavaju kao gnjusnu podvalu tvrdnju da je tzv. domovinski rat nastavak antifašističke borbe, jer su ga vodile snage koje se politički identificiraju s poraženim fašističkim snagama u II. svjetskom ratu, a što potvrđuje preko 3.300 srušenih partizanskih spomenika za koje nitko nije odgovarao pa ni poznati počinitelji, kao i sveopća revizija kroz uklanjanje gotovo svih naziva ulica, trgova, škola, ustanova koji su nosili imena po događajima i ljudima iz perioda NOR-a, zatim diskriminacija boraca NOB-a u njihovim pravima, umanjivanjem njihove mirovine, nekorektni prikazi u udžbenicima povijesti u kojima su kriminalno i uvredljivo prikazani, revidiranje Jasenovačkih žrtava i mnogo drugog još uvijek pokazuje, na sramotu Hrvatske, da su borci NOB-a i dalje građani drugog reda.

Socijalistička radnička partija će u znak zahvalnosti našim borcima i sjećanje na ovaj značajni povijesni događaj položiti cvijeće na partizansku Spomen-kosturnicu na Lovrincu .

 

Split, 4. 12. 2018.

SRP Gradska organizacija Split

Ranko Adorić

DANI AVNOJ-a 2018. – SRP, DRUŠTVO „JOSIP BROZ TITO“ I SAB IZ SPLITA, KAŠTELA I TROGIRA U JAJCU

I ove godine je, već tradicionalno, održano niz manifestacija pod zajedničkim nazivom „Dani AVNOJ-a 2018.“ povodom 75. godišnjice II. zasjedanja Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), održanog 29. 11. 1943. godine, kada su u malom bosanskom mjestu Jajce stvoreni temelji buduće federativne državne zajednice južnoslavenskih naroda i kada je vrhovni komandant NOV i POJ Josip Broz Tito proglašen maršalom Jugoslavije.

Manifestaciji je pristupilo više hiljada antifašista iz svih republika bivše Jugoslavije, među njima i brojni simpatizeri i članovi SRP-a i Društva Josip Broz Tito iz Splita, Kaštela i Trogira te Saveza boraca. Partizanske uniforme, kape i brojne zastave s crvenim zvijezdama petokrakama preplavile su centar Jajca, a dobro raspoloženje su podizale partizanske pjesme praćene harmonikom. Delegacija Dalmatinaca odala je počast poginulim borcima polaganjem cvijeća na spomen-fontanu te borcima I. dalmatinske proleterske brigade s pjesmom „Oj Mosore, Mosore“ uz zakletvu da ih nikada neće zaboraviti. Cvijeće su položili i predstavnici brojnih boračkih organizacija, političkih stranaka i nevladinih organizacija, kao i antifašista iz svih krajeva bivše Jugoslavije, evocirajući uspomene na teške i slavne dane. Nakon toga je, u zgradi „Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a“, održana svečana akademija te kulturno-zabavni program, a posjetitelji su mogli pogledati izložbu u postavci Historijskog muzeja BiH „Između fašizma i antifašizma u 11 činova“.

AVNOJ je održao tri zasjedanja. Prvo, osnivačko zasjedanje AVNOJ-a održano je 26. i 27. 11. 1942. u Bihaću, kao opće političko predstavništvo sudionika antifašističke borbe na području Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, na kojem su prihvaćena dva dokumenta: „Rezolucija o osnivanju AVNOJ-a“ i „Proglas AVNOJ-a narodima Jugoslavije“. U Rezoluciji je istaknuto da AVNOJ okuplja predstavnike naroda „svih zemalja Jugoslavije“ bez razlike na narodnost, vjeru i političko-stranačku pripadnost, a za predsjednika je izabran dr. Ivan Ribar. AVNOJ je potaknuo stvaranje zemaljskih antifašističkih vijeća ZAVNOH, ZAVNOBIH i dr. Drugo zasjedanje AVNOJ-a održano je Jajcu 29. i 30. 11. 1943. Prihvaćena je „Deklaracija Drugog zasjedanja AVNOJ-a“, čime se proglasio „vrhovnim zakonodavnim i izvršnim predstavničkim tijelom Jugoslavije“, uspostavio Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ) kao privremenu Vladu te su donesene odluka o oduzimanju prava zakonitosti kraljevskoj vladi u inozemstvu, reviziji svih međunarodnih ugovora i obaveze koje je ona sklopila i zabrani povrataka kralju Petru II. Karađorđeviću u zemlju, kao i odluka da narod nakon oslobođenja odluči o obliku vlasti. Odlučeno je da se Jugoslavija ustroji federalno „kao državna zajednica ravnopravnih naroda“: Srba, Hrvata, Slovenaca, Makedonaca, Crnogoraca i ostalih naroda, tj. u sklopu Srbije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Te su odluke značile uspostavu novoga sustava vlasti i konačno rušenje vlasti Kraljevine Jugoslavije. Izabrano je Predsjedništvo, a za predsjednika je imenovan Josip Broz Tito, kojemu je Predsjedništvo dodijelilo zvanje maršala Jugoslavije. Potvrđene su odluke ZAVNOH-a o priključenju oduzetih teritorija Hrvatskoj, kao i odgovarajuće slovenske odluke o priključenju Sloveniji područja koja je anektirala Italija. Sastavljena je i Državna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih suradnika. Sve ove odluke su povoljno primljene u savezničkim zemljama i dovele do njihova priznanja antifašističke i partizanske borbe u Jugoslaviji kao važne članice pobjedničke Antifašističke koalicije. Treće, ujedno i posljednje, zasjedanje AVNOJ-a uslijedilo je nakon završetka rata. Održano je u Beogradu od 07. do 10. 08. 1945. AVNOJ je proširen novim članovima te je preimenovan u Privremenu narodnu Skupštinu i nastavio djelovati pripremajući zakonodavnu osnovicu za održavanje izbora za Ustavotvornu skupštinu Demokratske Federativne Jugoslavije. AVNOJ je, kao vrhovno političko predstavništvo NOB-e u Jugoslaviji , vodio žestoku političku borbu za prekid pravovaljanosti „prvodecembarskog akta ujedinjenja iz 1918.“, što je rezultiralo stvaranjem Demokratske Federativne Jugoslavije , koja je kasnije mijenjala ime u FNRJ pa u SFRJ. Time je AVNOJ svojim historijskim odlukama izgradio politički ustroj nove jugoslavenske države, koja se nazivala i avnojevskom.

 

SRP Gradska organizacija Split


Hit Counter by http://yizhantech.com/