Archive for Obljetnice

FAŠIZAM OD GENOCIDA DO KAPITULACIJE – ZLOČIN I KAZNA

UMJESTO UVODA

Međunarodni odnosi nakon završetka Prvog svjetskog rata zasnovani su u Evropi na Versajskom i drugim međunarodnim ugovorima. Njemačkoj su oduzete sve kolonije; smanjen je vojnički potencijal Njemačke u naoružanju i ljudstvu na 100.000 vojnika; financijskim i ekonomskim klauzulama nametnute su joj teške obaveze – ratna odšteta, reparacije, likvidacija njemačkih dobara u savezničkim zemljama, itd.

Uspostavljeni sistem međunarodnih odnosa pokazao se veoma labilnim i vrlo brzo je otkrio simptome svoga raspada. Njemačka, kao glavni krivac za otpočinjanje Prvog svjetskog rata, sustavno izbjegava da ispunjava obaveze potpisanih ugovora, plašeći zemlje pobjednice perspektivom svog bankrota i opasnostima od boljševičke revolucije.

U uvjetima svjetske ekonomske krize (1929. – 1933.), došlo je do daljnjeg zaoštravanja međunarodnih odnosa i unutrašnjeg poremećaja u svim kapitalističkim zemljama. Kad je Hitler postao kancelar njemačkog Reicha 1933. godine, prestalo je svako plaćanje reparacija i poništavanje obaveza iz međunarodnih ugovora. Hitler je usmjerio nacističku propagandu, političku i diplomatsku akciju, protiv obaveza kao „okova Njemačke“. Nastavivši s jačanjem vojnog potencijala, Hitler je sinkronizirao njemačke agresivne zahtjeve s akcijama imperijalističkog Japana i fašističke Italije, postavši realna opasnost za mir u Europi i kršeći otvoreno sve vojne klauzule mirovnih ugovora. Slom politike razoružanja, trka u naoružanju, uz istodobno kapitulantsko držanje zapadnih država, samo je pothranjivalo agresivne težnje Hitlerovog režima. Hitlerovsko-fašistička doktrina zahtijevala je osvajanje „životnog prostora“ u Europi i pretvaranje Njemačke u svjetski imperij.

Hitler je, napuštajući obaveze iz međunarodnih ugovora, započeo prekrajanje političke karte Europe i uvođenje svog novog europskog poretka.

U munjevitom slomu oružanih snaga Poljske, Nizozemske, Belgije i Francuske, uključujući i britanski ekspedicioni korpus, i u brzoj okupaciji tih zemalja, Njemačka je ratna doktrina privremeno doživjela najveći uspjeh, a vojska Francuske i ostalih država, pregaženih za svega šest sedmica, najteži poraz u svojoj historiji.

U toku ljeta i jeseni 1941. godine, agresorske armije dobile su niz bitaka opkoljavanja osvojivši goleme teritorije – Baltičke zemlje, Bjelorusiju, gotovo cijelu Ukrajinu, Krim – i prodrle do pred samu Moskvu, gdje ih je Crvena armija najzad zadržala i odbacila. Laki uspjesi na zapadu toliko su opili njemačko vodstvo da je vjerovalo kako je za rat protiv SSSR-a potrebno samo 210 divizija kojima je raspolagala. Njemačka je i u planiranju i u provođenju agresije na SSSR podcijenila obrambenu sposobnost te goleme zemlje. Ulaskom SAD-a u rat, usprkos početnim uspjesima Japana, znatno su se učvrstili vojno-politički odnosi antifašističke koalicije. 1. I. 1942. godine, potpisana je Washingtonska deklaracija (Deklaracija 26 država) kojom su se sudionice obvezale da će upotrijebiti sva svoja sredstva, vojna ili privredna, protiv članica Trojnog pakta i onih država koje su mu pristupile i da s neprijateljem neće zaključivati primirje ili separatni mir.

 

AKT O KAPITULACIJI

Vrhovna komanda fašističke armije pristala je da potpiše akt o bezuslovnoj kapitulaciji. U glavnom stanu savezničkih snaga na Zapadnom frontu generala Dwighta Eisenhowera u Reimsu u Francuskoj, opunomoćeni predstavnik njemačke vrhovne komande general Jodl je 7. maja u 2:41 ujutro potpisao akt o kapitulaciji, no dogovoreno je da se zvanični akt, uz prisustvo svih savezničkih sila, potpiše 8. maja u Berlinu. Britanski premijer Winston Churchill je toga dana preko londonskog radija prvi od državnika svijetu objavio vijest da su njemački opunomoćeni predstavnici ponudili saveznicima kapitulaciju: „Ugovor o besuzlovnoj predaji Njemačke bit će ratificiran i potvrđen u Belinu (…) neprijateljstva će se obustaviti u utorak, 8. maja, minutu poslije ponoći. Nijemci još na pojedinim mjestima pružaju otpor sovjetskim trupama, ali ako to nastave poslije pola noći, oni će biti stavljeni van ratnog zakona i napadnuti sa svih strana od strane savezničkih trupa.“

U ime njemačke Vrhovne komande dokument su potpisali feldmaršal Keitel, general-admiral von Friedeburg i general -pukovnik Stumpff. Akt je potpisan u prisustvu predstavnika Vrhovne komande Crvene armije maršala Žukova i predstavnika Vrhovne komande savezničkih ekspedicionih snaga maršala Teddera.

U prvom članu ovog dokumenta piše:

„Mi, dolje potpisani, u ime njemačke Vrhovne komande pristajemo na bezuslovnu kapitulaciju svih naših oružanih snaga koje se sada nalaze pod njemačkom komandom – Vrhovnoj komandi Crvene armije i istovremeno Vrhovnoj komandi savezničkih ekspedicionih snaga.“

U drugom članu stoji:

„Vrhovna Njemačka komanda će odmah izdati naređenje svim njemačkim komandantima kopnenih, pomorskih i vazdušnih snaga i svim snagama koje se nalaze pod njemačkom kontrolom da obustave ratne operacije u 23:01 h 8. maja 1945. po srednjoevropskom vremenu da ostanu na mjestima gdje se nalaze sada i da se potpuno razoružaju predavši sve oružje i ratnu spremu mjesnim savezničkim komandantima i oficirima koje Savezna vrhovna komanda odredi za predstavnike, da ne uništavaju i ne čine nikakve štete parobrodima, lađama i avionima, i uopšte vojno tehničkim sredstvima za vođenje rata.“

 

ČESTITKE

Josip Broz Tito je 9. maja uputio telegrame šefovima triju savezničkih država.

STALJINU: „U ovom najveličanstvenijem trenutku pobjede nad hitlerovskom Njemačkom, narodi Jugoslavije upućuju tople pozdrave i izražavaju duboku bratsku blagodarnost Crvenoj armiji i narodima Sovjetskog Saveza za sve one ogromne žrtve i napore koje su učinili za spas i bolju budućnost čitavog čovječanstva.“

CHURCHILLU: „Upućujem najtoplije čestitke Vama i Vašim narodima u ovim historijskim danima pobjede nad hitlerovskom Njemačkom i izražavam zahvalnost za sve ono što ste učinili Vi i Vaša zemlja našim narodima u borbi protiv zajedničkog nam neprijatelja.“

TRUMANU: „U danima pobjede ujedinjenih naroda nad fašističkom Njemačkom, Vama i narodu Vaše zemlje upućujem svoje tople pozdrave i izražavam blagorodnost za pomoć koju ste nam ukazali u ovoj zajedničkoj borbi protiv istog neprijatelja. Uvjeren sam da će udruženi narodi poslije ovog krvavog rata osigurati mir i bezbjednost koja nam je svima potrebna.“

CHURCHILL – TITU: „Zahvaljujem Vam na vašoj ljubaznoj poruci. U ovo vrijeme pobjede sjećamo se s ponosom na junački otpor jugoslavenskog naroda za vrijeme dugih godina ugnjetavanja i njihovih doprinosa za konačnu pobjedu nad neprijateljem. Iz sveg svoga srca se nadam da će naša srdačna saradnja biti nastavljena i da će naše dvije nacije igrati važnu ulogu i pomoći da se putem redovnih pregovora i sporazuma stvore uslovi za dug i trajan mir u Evropi.“

STALJIN – TITU: „Od sveg srca zahvaljujem Vama i bratskim narodima Jugoslavije na prijateljskim čestitkama povodom potpunog i krajnjeg uništenja hitlerovske Njemačke. U isto vrijeme, srdačno čestitam vama i narodima Jugoslavije pobjedu nad njemačkim imperijalizmom; u borbi protiv njega, jugoslavenske oružane snage i cijeli jugoslavenski narod pokazali su primjere hrabrosti i junaštva.“

 

ZAKLJUČAK – PRIKAZ ŽRTAVA

U Drugom svjetskom ratu je poginulo 50 miliona ljudi, od kojih oko 19 miliona su vojna lica, a oko 31 milion civilne žrtve rata. Od ovog broja poginulih civila, 94% su iz zemalja antifašističke koalicije, a 6% iz fašističkih država. U koncetracionim fašističkim logorima bilo je zatočeno 26 miliona ljudi od kojih je u životu ostalo oko 6 miliona. Jugoslavija je u ovom ratu izgubila 1.706.000 ljudi, odnosno 10,8% od ukupnog broja stanovništva. U odnosu na broj stanovnika, najviše je nastradala Poljska – poginulo je oko 6 miliona ljudi, odnosno 17,3%.

 

doc. dr. Pavle Vukčević

75. obljetnica pobjede nad naci-fašizmom: U ime slobode, mira i istine – protiv fašizma i rata

Pobjeda nad naci-fašizmom u Drugom svjetskom ratu veliki je povijesni događaj, sjećanje koje treba sačuvati i obraniti od učestalih pokušaja falsificiranja povijesti, a čija je svrha natjerati nas, komuniste i antifašiste diljem svijeta, da zaboravimo presudnu ulogu koju je odigrao Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika.

Stvoren od kapitalizma, naci-fašizam bio je najnasilniji i teroru najskloniji oblik monopola kapitala. Odgovoran je za izbijanje ratnog haračenja koje je prouzročilo smrt 75 milijuna ljudi, od kojih su oko 27 milijuna bili sovjetski građani, i za neizmjernu patnju i užas nacističkih koncentracijskih logora. Čovječanstvo ne treba zaboraviti ni mračne stranice povijesti kao što je bilo bacanje atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki od strane SAD-a bez ikakvog vojnog opravdanja, a predstavljalo je prikaz moći i njihovih svjetskih hegemonističkih ambicija.

Drugi svjetski rat (1939. – 1945.) bio je rezultat sve snažnijih među-imperijalističkih razlika i, istovremeno, namjeravanog uništenja prve socijalističke države, SSSR-a. što je bilo vidljivo iz potpore i prešutnog gledanja kroz prste naoružavanju i ekspanzionističkim ambicijama nacističke Njemačke od strane Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Sjedinjenih Država.

U obilježavanju 75. godišnjice povijesne pobjede na dan 7. svibnja 1945. godine nad naci-fašističkim hordama, nižepotpisane komunističke i radničke partije uvjerene su kako izražavaju težnje i osjećaje radnika i naroda diljem svijeta:

– Odavanjem počasti svima koji su položili svoje živote na bojištima u borbi protiv naci-fašističkih hordi, a posebno heroizmu pokreta otpora i antifašističkim borcima, heroizmu sovjetskog naroda i Crvene armije, predvođenih Komunističkom partijom, čiji je doprinos ispisan na herojskim stranicama bitaka za Moskvu, Lenjingrad i Staljingrad, što je bilo presudno za pobjedu nad barbarizmom;

– Uzimanjem u obzir kako je pobjeda nad nacističkom Njemačkom i njenim saveznicima u Antikominterna paktu postignuta zahvaljujući presudnom doprinosu SSSR-a, kroz klasnu prirodu sovjetske moći i učestvovanje narodnih masa, vodeću ulogu Komunističke partije i superiornost socijalističkog sustava. Ta pobjeda je ogromna povijesna ostavština revolucionarnog pokreta;

– Uvažavanjem izvanrednog napretka u socijalnoj i nacionalnoj emancipaciji radnika i svih ljudi koje je pobjeda, mir i rezultirajući uspon socijalno progresivnih snaga omogućio, proširujući sferu socijalizma u zemljama Evrope, Azije i Latinske Amerike i stvarajući uvjete za napredak radničkog pokreta u kapitalističkim zemljama i snažan razvoj nacionalnih oslobodilačkih pokreta i, kao rezultat toga, raspad kolonijalnih imperija;

– Javnim prokazivanjem i osudom kampanja kojima je cilj omalovažiti, iskriviti, pa čak i poricati ulogu SSSR-a i komunista u porazu naci-fašizma, kao i nepravedno i lažno okrivljavanje Sovjetskog Saveza za početak Drugog svjetskog rata, kako bi se izbrisala krivnja s krupnog kapitala i vlada koje su mu služile u promoviranju i uzletu fašizma i pokretanju rata  kao i u „umivanju“ i rehabilitaciji fašizma dok se uništavaju spomenici i sjećanja na oslobodilačku sovjetsku armiju, promovirajući antikomunizam  i kriminalizirajući komuniste i druge antifašiste;

– Javnim prokazivanjem i osudom antikomunističkih rezolucija EU i klevetničkih povijesnih falsifikata koji pokušavaju izjednačiti socijalizam sa čudovištem fašizma;

– Upozoravanjem na najreakcionarnije i najagresivnije segmente imperijalizma i sve učestalije gledište na fašizam i rat kao na „izlaz“ iz sve dublje krize kapitalističkog sustava i čiji nehumani karakter postaje posebno očit kada, čak i usred vrlo ozbiljne epidemije COVID-19, imperijalizam SAD-a, NATO-a, EU-a i njihovih kapitalističkih saveznika nastavlja s kriminalnom politikom sankcija i agresija protiv drugih zemalja i naroda;

– Uzimanjem u obzir kako je borba za mir, društveni napredak i socijalizam međusobno nedjeljiva i zalažući se za snažniju zajedničku akciju radničke klase, radnika i svih naroda i političkih snaga uključenih u zaustavljanje fašizma i u borbu protiv imperijalizma, imperijalističkih agresija i novog rata koji bi bio tragičnih razmjera

Situacija s kojom su suočeni radnici i svi naroda svijeta podcrtava važnost jačanja borbe protiv imperijalizma, za suverenost naroda i nezavisnost država, za prava radnika i svih naroda dok kreću naprijed, u revolucionarno prevladavanje kapitalističkog sustava, sustava koji rađa fašizam, rat, nepravde, opasnosti i suprotnosti današnjice. Kao i prije 75 godina, današnja borba komunista i svih onih suočenih s kapitalističkom eksploatacijom i ugnjetavanjem otvorit će put budućnosti čovječanstva.

 

Communist Party of Armenia

Communist Party of Australia

Party of Labour of Austria

Communist Party of Bangladesh

Communist Party of Belarus

Communist Party of Belgium

Communist Party of Brazil

Communist Party of Britain

New Communist Party of Britain

Communist Party of Canada

Communist Party of Chile

Colombian Communist Party

Socialist Worker’s Party of Croatia

The Progressive Party of the Working People – AKEL

Communist Party of Bohemia and Moravia

Communist Party in Denmark

Egyptian Communist Party

Communist Party of Finland

French Communist Party

Pole of Communist Revival in France

Unified Communist Party of Georgia

German Communist Party

Communist Party of Greece

Hungarian Worker’s Party

Communist Party of India (Marxist)

Communist Party of India

Tudeh Party of Iran

Iraqi Communist Party

Communist Party of Ireland

Workers’ Party of Ireland

Communist Party of Israel

Italian Communist Party

Party of the Communist Refoundation

Workers’ Party of Korea

Communist Party of Luxembourg

Popular Socialist Party – National Political Association (PPS-APNPS) México

Communist Party of Mexico

New Communist Party of the Netherlands

New Communist Party of Aotearoa

Communist Party of Norway

Communist Party of Pakistan

Palestinian Communist Party

Paraguayan Communist Party

Peruan Communist Party

Philippine Communist Party (PKP – 1930)

Portuguese Communist Party

Communist Party of The Russian Federation

New Communist Party of Yugoslavia

Communist of Serbia

South African Communist Party

Communist Party of Spain

Communist Party of the Peoples of Spain

Communists of Catalonia

Galizan People’s Union

Communist Party of the Workers of Spain

Galician Nationalist Bloc

Sudanese Communist Party

Communist Party (Switzerland)

Syrian Communist Party

Communist Party of Turkey

Communist Party of Ukraine

Communist Party USA

Communist Party of Venezuela

 

https://www.solidnet.org/article/Portuguese-CP-Joint-Statement-of-Communist-Workers-Parties-75th.-Anniversary-of-the-Victory-over-Nazi-fascism.-In-the-name-of-freedom-peace-and-truth-Against-fascism-and-war/

KOMEMORACIJA U PULI: JOSIP BROZ TITO (4. V. 1980. – 4. V. 2020.)

Na današnji dan, prije 40 godina, životnu scenu napustio je Josip Broz Tito i otišao u vječnost. Kako je Krleža svojedobno rekao: „..za dugom kolonom svojih divizija, preko Romanije“. Iako je od tada prošlo 40 godina, Tito kao pojam je i danas prisutan na ovim prostorima.

Sa stanovišta međunarodnih referenci, spada u sam vrh svjetski zaslužnih ljudi svoje epohe, a u široj lepezi ostvarenih projekata i zamisli, bio je prvi, ili među prvima u svijetu, koji je te ideje i ostvario u praksi.

Vodio je najuspješniji, zapravo jedini, organizirani otpor stranom okupatoru i njegovim domaćim pomagačima, koji je na kraju rata izrastao u armiju od 800.000 boraca, što ga je uvrstilo među pet vrhovnih pobjednika u II. svjetskom ratu.

Povratio je najveći dio okupiranih ili podarenih teritorija.

Prvi je u svijetu uveo radničko samoupravljanje kao najviši stupanj emancipacije i mogućnosti odlučivanja o vlastitoj sudbini, čime je implementirana Marxovu zamisao „tvornice radnicima, zemlja seljacima“, odnosno onima koji u njima i na njima rade.

Imao je ravnopravnu ulogu u osnivanju Pokreta nesvrstanih i dugo imao vodeću ulogu u njemu.

Svojom je politikom uspio udružiti divlja balkanska plemena i omogućiti im 45 godina mira i prosperiteta, što je najdulji takav period na ovim prostorima unazad nekoliko stoljeća.

U to ime, u znak zahvale za sve što je učinio, pozivam vas da odamo minutu šutnje Josipu Brozu Titu.

Neka mu je vječna slava i hvala.

 

https://www.glasistre.hr/pula/polaganje-vijenaca-u-titovom-parku-kapuralin-srp-tito-je-vrhovni-pobjednik-drugog-svjetskog-rata-640649

 

Vladimir Kapuralin

U Puli, 4. maja 2020.

Sjećanje na žrtve Jasenovca

Do sada su prikupljena imena i podaci za 83.145 žrtve ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac. Među njima je 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti. Prema nacionalnosti, među njima je bilo 47.627 Srba (12.683 djece), 16.173 Roma i 13.116 Židova. Žrtava je bilo više, ovo su samo oni koji su poimenično navedeni.

Nakon savezničkog bombardiranja logora u ožujku i travnju 1945., u kojima su uništeni mnogi objekti unutar logora, Maks Luburić, ustaški časnik i zapovjednik koncentracijskog logora, naredio je likvidaciju svih zatočenika, kao i rušenje i paljenje logora da bi se prikrili tragovi zločina. Posljednja skupina od oko 700 žena likvidirana je 21. travnja 1945., a preostalih 1.073 muškaraca premješteno je u zgradu ženskog logora. Pošto su tijekom večeri izdvojeni i likvidirani svi voditelji skupina i pošto se među zatočenicima pretpostavljalo što bi se moglo dogoditi, oko 600 muškaraca odlučilo se, u kišovito jutro 22. travnja 1945., na proboj iz logora. Proboj su preživjela 92 zatočenika. Samo nekoliko sati kasnije započeo je i proboj zatočenika iz Kožare. Od njih 167 spasilo ih se samo 11.

Svake godine 22. 4. odajemo počast žrtvama bezumnog zločina. Od 2016., komemoraciji smo prisustvovali uz predstavnike manjina i antifašista. Odbijali smo sudjelovati u državnoj komemoraciji zbog revidiranja povijesti Drugog svjetskog rata, zbog prikrivanja, negiranja i relativiziranja zločina, zbog toleriranja, ako ne i poticanja, ustaškog zloduha koji se nadvio nad današnju Hrvatsku. Da li je ovogodišnja zajednička komemoracija državnih institucija, predstavnika manjina i antifašista samo predstava ili  naznaka zaokreta u dosadašnjoj sramotnoj politici – tek će se vidjeti. Članovi Socijalističke radničke partije ove godine ne mogu fizički biti na mjestu koje simbolizira najmračniju stranicu naše povijesti – četiri godine vladavine ustaškog terora – ali se sjećamo i upozoravamo da se moramo nastaviti boriti protiv prekrajanja povijesti, protiv izvrtanja istine, protiv povijesnog revizionizma.

Slava svima koji su ubijeni u Jasenovcu i svim žrtvama fašističkog i ustaškog terora. Slava svima koji su pali u herojskoj borbi protiv najvećeg zla dvadesetog stoljeća.

 

 

Vesna Konigsknecht


Hit Counter by http://yizhantech.com/