23 godine SRP-a

Na današnji dan prije 23 godine osnovana je Socijalistička radnička partija Hrvatske. Bilo je hrabro osnovati klasno profiliranu stranku u uvjetima iskonstruirane lažne stvarnosti nacionalnog zajedništva i jedinstva, bez klasa i njihovih oprečnih interesa. Socijaldemokracija se odrekla i radništva i klasne borbe, ali se SRP s time nikada nije i nikada neće pomiriti. I danas smo duboko uvjereni u socijalističku perspektivu čovječanstva. Dosljedno za socijalizam! To je konstanta SRP-a od osnutka do danas.

Pročitaj

Kratki faktografski demanti teorije o dvama totalitarizmima

Svake godine u drugoj polovici avgusta, evropski političari, novinari i historičari provode orkestriranu antikomunističku harangu temeljenu na ekvidistancijalnom odnosu prema dvama “totalitarizmima“, odnosno na njihovoj jednakoj odgovornosti za početak Drugog svjetskog rata. No, i bez ulaženja u suštinu problema, bez razmatranja temelja komunističke, liberalne i nacističke ideologije, taj se dvolični pristup evropskih elita može demantirati jednostavnim prezentiranjem činjenica koje ukazuju na druge krivce za nastanak i rast nacizma, odnosno za svjesno izazivanje novog rata. Korijeni Drugog svjetskog rata sežu u, jasno, vrijeme završetka Prvog svjetskog […]

Pročitaj

OBILJEŽAVANJE 83. GODIŠNJICE OSNIVANJA KPH

U subotu 1. kolovoza, u Anindolu kod Samobora, tradicionalno je, u organizaciji Socijalističke radničke partije, obilježena 83. godišnjica osnivanja Komunističke partije Hrvatske. Osnivački kongres održan je ilegalno 1. i 2. kolovoza 1937. godine u Anindolu. KPH je kao organizacioni subjekt osnovana na osnovu odluke donesene na IV. zemaljskoj konferenciji KPJ održanoj u Ljubljani 1934. godine u sklopu potrebe za osnivanjem nacionalnih KP unutar KPJ. Razlozi za osnivanje KPH, kao zasebnog organizacionog subjekta, bili su višestruki: – potreba efikasnije koordinacije između rastućeg broja organizacija na terenu. […]

Pročitaj

FAŠIZAM OD GENOCIDA DO KAPITULACIJE – ZLOČIN I KAZNA

UMJESTO UVODA Međunarodni odnosi nakon završetka Prvog svjetskog rata zasnovani su u Evropi na Versajskom i drugim međunarodnim ugovorima. Njemačkoj su oduzete sve kolonije; smanjen je vojnički potencijal Njemačke u naoružanju i ljudstvu na 100.000 vojnika; financijskim i ekonomskim klauzulama nametnute su joj teške obaveze – ratna odšteta, reparacije, likvidacija njemačkih dobara u savezničkim zemljama, itd. Uspostavljeni sistem međunarodnih odnosa pokazao se veoma labilnim i vrlo brzo je otkrio simptome svoga raspada. Njemačka, kao glavni krivac za otpočinjanje Prvog svjetskog rata, sustavno izbjegava da ispunjava […]

Pročitaj

75. obljetnica pobjede nad naci-fašizmom: U ime slobode, mira i istine – protiv fašizma i rata

Pobjeda nad naci-fašizmom u Drugom svjetskom ratu veliki je povijesni događaj, sjećanje koje treba sačuvati i obraniti od učestalih pokušaja falsificiranja povijesti, a čija je svrha natjerati nas, komuniste i antifašiste diljem svijeta, da zaboravimo presudnu ulogu koju je odigrao Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika. Stvoren od kapitalizma, naci-fašizam bio je najnasilniji i teroru najskloniji oblik monopola kapitala. Odgovoran je za izbijanje ratnog haračenja koje je prouzročilo smrt 75 milijuna ljudi, od kojih su oko 27 milijuna bili sovjetski građani, i za neizmjernu patnju i užas […]

Pročitaj

KOMEMORACIJA U PULI: JOSIP BROZ TITO (4. V. 1980. – 4. V. 2020.)

Na današnji dan, prije 40 godina, životnu scenu napustio je Josip Broz Tito i otišao u vječnost. Kako je Krleža svojedobno rekao: „..za dugom kolonom svojih divizija, preko Romanije“. Iako je od tada prošlo 40 godina, Tito kao pojam je i danas prisutan na ovim prostorima. Sa stanovišta međunarodnih referenci, spada u sam vrh svjetski zaslužnih ljudi svoje epohe, a u široj lepezi ostvarenih projekata i zamisli, bio je prvi, ili među prvima u svijetu, koji je te ideje i ostvario u praksi. Vodio je […]

Pročitaj

Sjećanje na žrtve Jasenovca

Do sada su prikupljena imena i podaci za 83.145 žrtve ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac. Među njima je 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti. Prema nacionalnosti, među njima je bilo 47.627 Srba (12.683 djece), 16.173 Roma i 13.116 Židova. Žrtava je bilo više, ovo su samo oni koji su poimenično navedeni. Nakon savezničkog bombardiranja logora u ožujku i travnju 1945., u kojima su uništeni mnogi objekti unutar logora, Maks Luburić, ustaški časnik i zapovjednik koncentracijskog logora, naredio je likvidaciju svih zatočenika, […]

Pročitaj

100 GODINA SPORTSKOG DRUŠTVA RADNIČKI

U Beogradu je obilježena jubilarna 100. godišnjica osnivanja Sportskog društva Radnički. 20. aprila 1920. godine, grupa radnika osnovala je Beogradski radnički sportski klub (BRSK) iz kojeg je deriviralo Sportsko društvo Radnički.                       Bilo je to niti dvije godine od završetka I. svjetskog rata, ili kako su ga tada nazivali – Velikog rata, i nastanka prve zajedničke države južnih Slavena , nakon dugih stoljeća tuđinskih okupacija. Dogodilo se to i nepune tri godine nakon Velike oktobarske socijalističke revolucije i stvaranja prve radničke države u svijetu, koje je […]

Pročitaj