Archive for Obljetnice

UNSERE ZEIT – Proslava glasila Njemačke komunističke partije

U njemačkom gradu Dortmundu je od 07. 09. – 09. 09. 2018. održana tradicionalna proslava glasila DKP-a (Njemačke komunističke partije) „Unsere Zeit“. „Unsere Zeit“ je tjedni list koji je od svog osnivanja (1969.) do dana današnjeg dosegao tjednu nakladu od 6.000 izdanja te se svakih par godina održava već kultna „UZ Pressefest“, proslava s bogatim kulturnim i političkim programom. Također valja napomenuti da se ove godine navršila i stota godišnjica osnivanja KPD (Komunističke partije Njemačke) kao i pedeseta godišnjica osnivanja DKP-a i SDAJ (Socijalistička njemačka radnička omladina) – omladinske organizacije DKP-a, što je dodatno uvećalo čitavu svečanost. Dvodnevna proslava održana je u parku Wischlingen, u kojem je uz sportsku halu bio postavljen i nemali broj šatora gradskih i regionalnih organizacija DKP-a, raznih revolucionarnih organizacija, stranih partija i pozornica na kojima se održavao program festivala. Uz domaće goste, u vidu aktivnih sindikalista, antiimperijalista, kantautora, mirovnih aktivista, revolucionarnih i antifašističkih organizacija, odazvao se i impozantan broj sestrinskih partija revolucionarnog foruma Solidnet. Za pozvane delegate gostujućih komunističkih i radničkih partija, među kojima je bio i delegat SRPH-a, te za nazočne ambasadore Laosa, SR Vijenama kao i Kube, su Generalni sekretar DKP-a, Patrick Köbele, zajedno sa sekretarom za međunarodnu komunikaciju, Güntherom Pohlom, održali pozdravni govor izražavajući zadovoljstvo zbog odaziva gostiju iz svih dijelova svijeta (Bliski istok, Europa, Južna Amerika, Azija).

Foto: Petra Packalén (SKP)

Bogati program je nudio razne sadržaje za sve uzraste počevši od dječjih radionica, omladinskih tribina, izložbi, tematskih šatora (DDR, Cuba) pa nadalje i šatora sestrinskih partija KKE (Komunistička partija Grčke) i TKP-a (Turske komunističke partije, koje obje imaju pozamašan broj aktivista i članova koji žive u Njemačkoj pa do „Leninplatz“ koji je simbolički postavljen u znak protesta zbog uklanjanja istog 1992. u Berlinu. Od posebnog značaja su svakako bile i tematske tribine poput krize na Bliskom istoku uz izlaganja delegatkinja i delegata KP Izraela, KP Libanona, Palestinske narodne partije, Demokratske fronte Palestine, KP Iraka, Tudeh partije Irana, Sirijske komunističke partije. Nadalje, izlaganje delegata KP Donjecke Narodne Republike na temu cjelokupnog stanja u Donbasu, diskusije pod imenom „Zabrane rada komunističkih partija Poljske i Ukrajine“, uz izlaganje delegata KP Poljske i KP Ukrajine i mnogih drugih (http://pressefest.unsere-zeit.de/de/_/programm/).

Foto: Petra Packalén (SKP)

Uz prisutnu simboliku radničkog pokreta, mirovnih, antifašističkih i drugih organizacija na više je mjesta na prostoru festivala bio istaknut veliki transparent „Abrüsten statt Aufrüsten – Raus aus der NATO – Frieden mit Russland“ koji zahtjeva smanjenje naoružanja, izlazak iz NATO pakta kao i mir s Rusijom, koji DKP uporno propagira kao direktan vid borbe protiv medijskog rata koji zapadne zemlje vode protiv Rusije. Značajan je bio i antiratni govor Egona Krenza, posljednjeg Generalnog sekretara SED-a (Ujedinjene socijalističke partije DDR-a) i posljednjeg predsjednika DDR-a na glavnoj tribini festivala koji je vatrenim govorom ukazivao na ratnohuškačku politiku Savezne Republike Njemačke kao i drugih zapadnih zemalja, s ciljem destabilizacije Europe, i dvoličnost imperijalističkih sila koje izazivaju krize diljem kugle zemaljske.

Foto: Petra Packalén (SKP)

Na prijedlog domaćina je delegat SRP-a vodio razgovor s članom DKP-a kojemu je 12 godina bilo onemogućeno da se zaposli radi svojeg aktivizma u partiji i komunisitičkih ideala. Šokantna ispovijest o zemlji koju se nemalo često puta slijepo idealizira zbog ekonomskog rasta i stabilnosti, a bez imalo kritike za krajnje reakcionarne i pro-fašističke postupke u ne tako dalekoj poslijeratnoj prošlosti. O navedenoj temi slijedi poseban članak koji ćete moći pročitati na stranici SRP-a.

Strani delegati su imali na raspolaganju „Internacionalni šator“ u kojem se nudila prilika za razmjenu iskustava, bilateralnih razgovora na nivou partija, razmjena strategija i organizacija, itd. Svjesni činjenice da jedino međunarodnom solidarnošću možemo ostvariti ciljeve naše borbe, i SRPH je ostvario kontakte i otvorio moguće vidove suradnje s KP Izraela, PCPE- KP naroda Španjolske,SKP- Finska KP, PPSM – Socijalističke partije naroda Meksika, PdA – Partije rada Austrije, KP Poljske, UPG- Saveza naroda Galicije, Turske KP… Bilo je zadovoljstvo susresti i od prije poznate delegate poput Gheorghite Zbaganua, delegata Rumunjske socijalističke partije, i Stanislava Retinskiya, delegata KP DNR-a, kojima svima zajedno upućujemo pozdrave!

Foto: Petra Packalén (SKP)

Ovim putem se SRPH još jednom želi zahvaliti Njemačkoj komunističkoj partiji na gostoprimstvu i sjajnoj organizaciji festivala!

 

Hoch die internationale Solidarität!

Živjela međunarodna solidarnost!

 

Kristofor Štokić

57 GODINA POKRETA NESVRSTANIH ZEMALJA – ISKRE NADE

“Tito je otišao na više od 120 putovanja
i posjetio 60 zemalja na 4 kontinenta
te razgovarao s 230 državnika iz svih
dijelova svijeta.”

Pokret nesvrstanih zemalja osnovan je prije 57 godina na Prvoj konferenciji održanoj u Beogradu od 1. – 6. 09. 1961. velikom zaslugom Tita i Jugoslavije. Usvojena je i Deklaracija šefova država i vlada, a uz nju su bila još dva dokumenta: „Opasnost od rata“ i „Apel za mir“. Glavni i završni dokument konferencije bila je Beogradska deklaracija kojom su konstatirani problemi međunarodnih odnosa, izraženo je stajalište okupljenih zemalja o pitanju kolonijalizma, hladnog rata i ratne opasnosti, kao i ekonomske eksploatacije manje razvijenih zemalja – da bi ta stajališta postala temelj na kojima se izgradio i djelovao Pokret. Nastao je s ciljem podrške nacionalnoj borbi za nezavisnost, iskorjenjivanju siromaštva, otporu kolonijalizmu, neokolonijalizmu, aparthejdu, rasizmu i imperijalizmu te suprotstavljanju svim oblicima okupacije, dominacije i blokovske podjele svijeta, ali i kao odgovor zabrinutog čovječanstva na sve opasniju bipolarizaciju svijeta kao izravnu posljedicu trke u naoružavanju konvencionalnim i atomskim oružjem – prvenstveno dvije antagonističke sile i njihovih vojnih blokova, SAD-a s NATO savezom i Sovjetskog Saveza s članicama Varšavskog ugovora.

Bilo je to jasna poruka nepristajanja na politiku hladnog rata, blokovskog svrstavanja, ideoloških sukoba na relaciji Istok-Zapad, bipolarizacije i mogućeg izbijanja svjetskog sukoba, kao i prvi otpor tendencijama opće globalizacije svijeta. Vrijeme je to velikih političkih uspjeha Nesvrstanih u smirivanju nagomilanih svjetskih problema, naročito u periodu djelovanja njihovih osnivača Tita, Nasera i Nehrua.

Pokret nesvrstanih nije predstavljao samo suprotstavljanje blokovskoj podjeli svijeta, već je pokazao da svijet nužno ne mora funkcionirati na dominaciji i hegemoniji, a još manje da se radi o pukoj neutralnosti ili ne zauzimanju stava. Pokret je sugerirao i davao odgovore i rješenja za najteža politička i ekonomska pitanja, a društvena i politička heterogenost zemalja, koje su u većoj ili manjoj mjeri, osim međusobno, imale i izvjesne odnose i sa silama i blokovima, ukazuje na to da je bio vrlo liberalan djelujući na principima uzajamnoga poštovanja, nenapadanja, nemiješanja u unutarnje poslove, gradeći jednakost i uzajamnu korist te miroljubivu i aktivnu koegzistenciju.

Pokret je naglo rastao i u kratko vrijeme okupio gotovo dvije trećine članica Ujedinjenih naroda ili 55% ukupnog stanovništva planeta, postao nezaobilazan faktor međunarodne politike i odigrao značajnu ulogu u sprečavanju globalnog blokovskog sukoba, znatno ubrzao procese dekolonizacije Afrike stvaranjem „Trećeg svijeta“, zalagao se za opće razoružanje, napose potpisivanjem sporazuma između supersila SAD-a i SSSR-a o smanjenju, neširenju i uništenju nuklearnog oružja te stvaranje bezatomskih zona, podržavajući detant – zabranu nuklearnih pokusa pod vodom, u atmosferi i svemiru; uklanjanju raketnih sistema srednjeg i kraćeg dometa u Evropi, smanjenje konvencionalnog oružja i zabrani kemijskog i mnogo drugog, čime je bitno doprinio svjetskom miru i smanjenju vojne i političke napetosti uz porast povjerenja i suradnje.

Kroz desetljeća djelovanja, Pokret je povezao mnoge male narode i njihove ekonomije oslobađajući ih dominacije velikih i moćnih. Djelujući nešto više od pola stoljeća, Pokret nesvrstanih je doživljavao uspone i padove, ovisno o političkoj i ekonomskoj situaciji u svijetu. Bio je niz godina u krizi identiteta, naročito u vrijeme naftne krize, opće globalizacije i sovjetske intervencije 1979. u Afganistanu, ali i nastojanjem jedne grupe zemalja da se približe sovjetskom bloku, pod izlikom stvaranja antiimperijalističke alijanse.

Josip Broz Tito, autoritetom ratnog pobjednika i iskusnog državnika, čovjek koji se uspješno suprotstavio hegemonima tog vremena, Hitleru, Staljinu i Zapadu, i time postao inspiracija generacijama političara Afrike i Azije, kao i Jugoslavija, originalna i jedinstvena u svijetu po radničkom samoupravljanju i jedina od evropskih zemalja, uz Cipar, postali su lideri Pokreta nesvrstanih politikom aktivne miroljubive koegzistencije među zemljama s različitim političkim sistemima. Ostvarili su golemi ugled u svijetu koji daleko nadilazi ekonomsku i vojnu moć jedne male zemlje te poštovanje i znatni utjecaj na političkoj sceni svijeta. Jednom prilikom o Nesvrstanima, Tito je rekao: „Nesvrstana politika, koju slijedi i Jugoslavija, dala je, što je dobro poznato, ogromne rezultate u borbi za mir i društveni progres. Nesvrstane zemlje su danas glavni pobornici ravnopravnih odnosa u svijetu, odnosa bez ikakve diskriminacije i miješanja u unutrašnje poslove drugih. Istovremeno, one pokazuju najrazvijeniju sposobnost za demokratsku suradnju u svim oblastima ljudske i društvene djelatnosti, i to kako u međusobnim odnosima tako i u odnosima sa svim drugim zemljama. Nesvrstane zemlje su na čelu borbe za stvaranje pravednijega ekonomskog poretka u svijetu, u kome bi već jednom narod svake zemlje trebalo da koristi svoja prirodna bogatstva prvenstveno za sebe i vlastiti razvoj.“

Nakon Tita i raspada Jugoslavije, dolazi i do slabljenja utjecaja Nesvrstanih. Većina novonastalih državica nije te sjajne diplomatske i državničke pozicije koristila, niti je pristupila Pokretu. Politikom dijametralno suprotno onoj koja je plijenila svjetske simpatije, otvarala mnoga vrata suradnji i povoljnim ekonomskim interesima, a zemlju činila politički, ekonomski i vojno neovisnom, mnoge republike nisu iskoristile, već su bezglavo pohrlile pod „sigurnosni kišobran“ NATO saveza, poput Hrvatske, Slovenije i nedavno Crne Gore, a neke, kao Makedonija i BiH, planiraju u bliskoj budućnosti, bez obzira na opći prezir i neslaganje većine svojih građana, kao i s politikom kojom politokracija ne dopušta referendumsko izjašnjavanje naroda po ovom važnom pitanju. Jedino još Srbija održava prisnije odnose s Nesvrstanima, dok Hrvatska ima status promatrača.

Zadnjih desetljeća, padom socijalističkog sistema i istočnog bloka, umanjen je utjecaj Pokreta nesvrstanih navodnim nestankom politike hladnog rata. Ipak, njegova zadaća nije završena, jer je hladni rat zamijenjen politikom „vrućeg mira“ – stari antagonizmi i imperijalistička želja za dominacijom nad svijetom i dalje su prisutni.

Kao osnovno uporište za daljnji rad i djelovanje, Pokret pronalazi u borbi protiv neokolonizacije i globalizacije, pod čijom krinkom centri moći, na novi način, pokoravaju manje i slabije narode i države. Dakle, nestankom bipolarnog svijeta nije nestalo, već se globalizacijom i pojačalo, ugnjetavanje i dominacija jakih nad malima. Sve manji broj ljudi posjeduje sve veću imovinu svijeta, siromašni su sve siromašniji, a bogati sve bogatiji. Kako je nastao na načelima otpora kolonizaciji, s ciljem zaštite malih naroda i njihovog prava na slobodu i samoodlučivanje, to je i daljnje postojanje Pokreta imperativ, jer je svijet nažalost još daleko od dosega tih ideala. Politika Nesvrstanosti koju su utemeljili osnivači, a koja danas broji gotovo 120 članica, usprkos potpune marginalizacije pa i medijske blokade od strane Zapada, u što se u potpunosti uklopila i „naša“ politika, ostavila je dalekosežne političke, ekonomske i ideološke dosege, jer su u temelje političke nesvrstanosti duboko ugrađene ideje humanizma, pravde, jednakosti i zajedništva naroda i zato ideja i danas nailazi na svoje poklonike širom svijeta.

Ranko Adorić

SRP SPLITA OBILJEŽIO 77. GODIŠNJICU STRADANJA PRVOG SPLITSKOG ODREDA

Socijalistička radnička partija Splita današnjim polaganjem cvijeća na spomenik na Plokitama u Splitu, mjesta s kojeg je odred krenuo u partizane, te na spomenik na stratištu u Ruduši kod Sinja, gdje je odred strijeljan od fašista, obilježila je godišnjicu stradanja boraca Prvog splitskog partizanskog odreda, izražavajući duboko poštovanje i zahvalnost prema mladosti koja je vođena idealima slobode, mira, jednakosti i pravde gotovo goloruka krenula na fašističku neman položivši svoje mlade živote za humanije društvo u kojem čovjek nikada više neće biti rob.

Ovih dana, 77 godina od tragične pogibije mladih heroja, podsjećamo vlast na nepravedno zaboravljenu mladost i njenu veliku žrtvu za slobodu, no upravo se „nemar vlasti“ potpuno uklapa u njen konačni otklon od antifašizma i njegovih civilizacijskih vrijednosti, čiji je jedini krimen da je uspješno vođen od malene, ali dobro organizirane Komunističke partije na čelu s Titom.

I ovom prilikom izražavamo protest vladajućoj politici koja toleriranjem profašističkog divljanja kroz zapjenjeni nacionalizam, ksenofobiju, rasizam, mržnju i netoleranciju svake vrste, čime se sve manje poštuje, cijeni i podupire antifašizam, dolazi u koliziju s vlastitim Ustavom, duboko vrijeđa sve žrtve, patnju i uspješnu borbu naroda za slobodu.

Tako je i ova mladost, dajući svoj život za slobodu i ideale progresivnog društva, doživjela ponovnu egzekuciju kao kolateralna žrtva takve politike. To potvrđuje i ovogodišnje, već „tradicionalno“ vandalsko uništavanje spomen ploče na Plokitama, kao i mnoge druge za koje nikada nitko nije odgovarao.

Split, 26. 08.2018.

Gradska organizacija Split


Hit Counter by http://yizhantech.com/