Archive for Obljetnice

Čestitka povodom Dan ustanka naroda Hrvatske – Komunisti Srbije

Dragi drugovi,

čestitamo vam Dan ustanka naroda Hrvatske. Na današnji dan pre 78 godina partizani su pod rukovodstvom KPJ započeli borbu protiv fašista i njihovih slugu na teritoriji Hrvatske koju uspešno priveli kraju 1945. godine. To nije bila samo antifašistička borba, već i socijalistička revolucija.Nažalost, danas sve državice s prostora SFRJ žive u kapitalističkom nehumanom sistemu pod okriljem neofašističke SAD i EU. Uvereni smo da će naša bratska SRP i u godinama koje su pred nama slediti revolucionarne ideje komunista i ustanika iz 1941. godine.
Drugarski pozdrav,

Komunisti Srbije

78. godišnjica proboja iz ustaškog logora u Kerestincu

Prisustvovali smo komemoraciji povodom 78. godišnjice proboja logoraša iz ustaškog konclogora Kerestinec u kojem je pobijeno više od sto istaknutih intelektualaca Komunističke partije Jugoslavije i Hrvatske.

Logor u Kerestincu osnovan je prije rata i okupacije, još za vrijeme Banovine Hrvatske. Bio je to prvi takav logor kod nas, preteča budućih fašističkih masovnih mučilišta i gubilišta, nagovještaj totalne fašizacije zemlje koja će uskoro uslijediti. Već tada, za vrijeme Banovine, u Kerestincu su zatočeni mnogi poznati ljevičari. Uoči okupacije Kraljevine Jugoslavije i dolaska Nijemaca i ustaša, banovinski vlastodršci Maček i Šubašić nisu našli za potrebno da ovaj logor ukinu i zatočenike puste na slobodu, nego su ih prepustili na milost i nemilost fašistima.

Početkom srpnja 1941., grupa zagrebačkih komunista ubila je na ulici jednog ustaškog agenta. Za odmazdu su iz Kerestinca odvedeni taoci, Božidar Adžija, Ognjen Prica, Otokar Keršovani, Ivo Kun, Zvonimir Rihtman, Ivan Korski, Viktor Rozencvajg, Sigismund Kraus, Simo Crnogorac i Ivan Krndelj (Krndelj je kasnije vraćen, a umjesto njega je odveden Alfred Bergman, jer ustaškim vlastima vjerojatno nije odgovarao brojčani odnos Hrvata, Srba i Židova među desetoricom talaca pa su ga „popravili“ u korist Hrvata, a na štetu Židova). Taoci su streljani u Maksimiru. Nakon odvođenja desetorice talaca, u logoru se nalazilo još 111 logoraša.

Nakon likvidacije prve grupe talaca, ostali logoraši su shvatili da i njih prije ili kasnije čeka likvidacija pa je organiziran proboj iz logora. Akcija je pokrenuta u noći između 13. i 14. srpnja, kad su logoraši izvršili grupni prepad na stražare, razoružali ih i pobjegli iz logora. U proboju je sudjelovalo preko 80 logoraša. Nažalost, na dogovorenom mjestu nisu ih dočekali komunisti iz Zagreba. U okršajima s ustaškom potjerom ubijen je 31 bjegunac, a 44 su zarobljena, osuđena na smrt i strijeljana u Dotršćini. Ustaškoj potjeri izmaklo je samo 14 bjegunaca koji su se zatim pridružili partizanima. Neki od njih su kasnije poginuli kao borci NOV. Od svih Kerestinečkih logoraša, kraj rata su dočekala samo sedmorica.

Na spomenik poginulim i ubijenim logorašima – revolucionarima i komunistima – vijenac je u ime Socijalističke radničke partije Hrvatske položila delegacija u sastavu Vesna Konigsknecht, Franjo Golenko i Višnja Hotko.

U PULI OBILJEŽEN DAN BORCA

U Puli su, u četvrtak 4. jula, članovi Društva Josip Broz Tito i Socijalističke radničke partije položili vijenac i održali komemoraciju povodom 4. jula, Dana borca, kod spomenika palih boraca i žrtava fašizma, čime je obilježen događaj kada je Politbiro CK KPJ na taj dan 1941. godine, usred okupirane Evrope, pozvao jugoslavenske narode na pružanje organiziranog oružanog otpora fašističkim okupatorima i njihovim domaćim slugama, do pobjede.

Taj je događaj bio razdjelnica koja dijeli organizirani zajednički otpor, od spontanog, individualnog, fragmentiranog, što je bilo presudno za pobjedu u ratu i socijalističkoj revoluciji.

SRP-u su Dan borca čestitali: Komunisti Srbije, KP Makedonije i makedonski ljevičar Mitke Vlahov osobno.

 

Vladimir Kapuralin


Hit Counter by http://yizhantech.com/