Što je u interesu društva – znati ili ne znati tko je Karl Marx?
U Zagrebu smo 26. 4. održali tribinu povodom 200. obljetnice rođenja Karla Marxa.
Prvo smo pogledali pripremljeni video materijal. Intervjuirali smo studente pojedinih fakulteta da provjerimo kako se Marx doživljava danas u Hrvatskoj, posebno u mlađoj populaciji koja je još u procesu obrazovanja. Da li se tijekom obrazovanja može nešto naučiti o pravima radnika i o važnosti sindikalnog organiziranja? Može li se nešto naučiti o Marxu i marksizmu? Da li je to poželjno i potrebno? Da li je marksizam aktualan i relevantan?
Video smo komentirali i o temi razgovarali s Anjom Grgurinović, Karlom Jurakom i Nikolom Tomašegovićem, mladim ljudima koji su nedavno diplomirali na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. O Karlu Marxu smo razgovarali iz perspektive mladih ljudi.
U povodu 200. godišnjice rođenja Karla Marxa, u Split je 23. 04. 2018. održana tribina pod nazivom „Marksizam – misao suvremene epohe“.
O životu, a napose o djelu Karla Marxa, njegovom utjecaju na formiranje i razvoj radničkog pokreta te društvena zbivanja kroz 19. i 20. stoljeće sve do današnjih dana, govorili su istaknuti splitski znanstvenici i ljevičari dr. Zoran Radman, dr. Pavle Vukčević, mr. Damir Pilić i dr. Dragan Markovina
U organizaciji SRP-a 25.10.2017. održana je tribina u sklopu obilježavanja 20. obljetnice osnivanja SRP-a.
Kao radnička stranka, SRP je fokusiran na položaj radništva. Kako se u Hrvatskoj u posljednjih 27 godina industrija sustavno uništavala, gotovo da više nema industrijskih radnika. Prevelik broj radnika radi za minimalac, određeni broj radnika radi, a ne prima plaću, zabrinjavajuće je velik broj prekarnih radnika, kao i broj nezaposlenih među mladima…
Kao socijalistička stranka, postavljamo pitanje mogu li se ovi problemi riješiti unutar kapitalizma? Neke lijeve stranke (socijaldemokratske) zalažu se za tržišno gospodarstvo uz jaku socijalnu državu. Mi smatramo da je kapitalizam “s ljudskim licem” moguć samo kad postoji jaka konkurencija (drugačije društveno uređenje). Kad nema konkurencije, kapitalizam brzo kreće u demontažu “države blagostanja”, što vidimo na Zapadu, a kod nas su se radnička prava drastično smanjila u usporedbi s onima koje smo imali u socijalizmu (a i dalje ih se želi smanjivati). SRP smatra da će se situacija samo pogoršavati, da je nužna radikalnija promjena, promjena društvenog sustava. Time se otvara pitanje sloja/klase koji ima potencijal promijeniti društveni sustav, dakle, pitanje revolucionarnog subjekta.
U “klasičnom marksizmu”, revolucionarni subjekt (koji ima potencijal promijeniti društveni sustav) je radnička klasa. U “postmarksizmu”, dolazi do disperzije društvenih borbi i aktera. Više se ne nudi cjelovita preobrazba društvenih odnosa, ljevica se (u najvećoj mjeri) preorijentirala s klasnih na identitetske, partikularne borbe. Formiraju se novi subjekti promjena, borci za zaštitu okoliša, za prava žena… Vode se borbe za prava etničkih manjina, homoseksualaca i lezbijki, različitih životnih stilova itd., dok kapitalizam i dalje trijumfalno maršira (Žižek). Civilno društvo postoji i djeluje, ali se njihove borbe uglavnom odnose na kulturne i ideološke značajke svakodnevnog života ne dovodeći u pitanje kapitalizam kao sustav.
Stranke koje teže promjeni društvenog sustava moraju prepoznati sloj koji može dovesti do te promjene (klasu koja ima revolucionarni potencijal).
Da li je danas moguća (i nužno potrebna) revitalizacija revolucionarnog subjekta univerzalnog karaktera? I da li je to i dalje radnička klasa?
Ako da, kako mi danas komuniciramo s tom klasom? U kakvom smo odnosu sa sindikatima? S obzirom na primat nacionalnog nad klasnim u javnom prostoru, da li su radnici danas u Hrvatskoj uopće svjesni da su klasa – i to klasa s revolucionarnim potencijalom?
Na tribini su sa svojim izlaganjima sudjelovali
Karlo Jurak, odnedavno magistar filozofije. Magistrirao je na temu “Historijsko-materijalistička kritika postmarksizma: Problem revolucionarnog subjekta”, dajući velik doprinos zaokruživanju teme naše tribine.
Luka Bogdanić, doktor filozofije (doktorirao na sveučilištu La Sapienza u Rimu), sudjelovao je sa svojim izlaganjima na nekoliko međunarodnih znanstvenih konferencija (Milano, Lisabon, Rim, Cres, Korčula, Zagreb, Ljubljana), te je objavio više knjiga, članaka i znanstvenih radova u Hrvatskoj i Italiji. Docent je na Katedri za filozofsku antropologiju Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Slavko Kulić, ekonomist, filozof, politolog i sociolog, odn. sintezolog. Autor je brojnih znanstvenih djela i knjiga, član brojnih hrvatskih i međunarodnih društava (stalni član Hrvatske akademije ekonomskih znanosti, član Hrvatskog vijeća europskih pokreta, član Međunarodnih filozofa za mir i član Svjetskog parlamenta…).
Marin Knezović, profesor povijesti, magistar. Pored nastavom bavio se znanošću, objavio je niz znanstvenih radova. Član nekoliko nevladinih organizacija i SDP-a (između ostalog je bio i član Glavnog odbora i SDP-ov zastupnik u Skupštini grada Zagreba).
Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata. Beskompromisni kritičar svih po radnike štetnih odluka i poteza vlasnika poduzeća, ali i vladajućih struktura, veliki borac za radnička prava.
Sva su izlaganja bila vrlo zanimljiva i poticajna. Video snimak tribine (kamera je, nažalost, povremeno “štekala”, a na kraju se i baterija ispraznila) možete pogledati na našoj web stranici (rubrika Promotivni materijali / Video).
Kao zaključak
U Hrvatskoj danas možemo identificirati dva bloka lijevih stranaka: socijalističke i socijaldemokratske. U oba slučaja, bilo da želimo promijeniti sustav ili mislimo da ga se može poboljšati, potrebna nam je snaga, masa s kojom to možemo učiniti, a za SRP je to još uvijek radnička klasa. Zato je neophodno potrebno uspostaviti bolju komunikaciju s radništvom i njihovim sindikatima. U tom smislu najavljujemo okrugli stol: dijalog ljevice i sindikata.
