Archive for SRP

IZ-D obrazac

IZ-D SRP

OBILJEŽAVANJE DANA USTANKA U PULI

U subotu su tradicionalno članovi Socijalističke radničke partije i Društva Josip Broz Tito obilježili 27. juli, Dan ustanka naroda Hrvatske, komemoracijom i polaganjem vijenca na spomenik palih boraca i žrtava fašizma, u Titovom parku u Puli.

Predsjednik pulskog ogranka Društva JBT, Ratko Crnobori, osvrnuo se na početak ustanka, na uzroke koji su do njega doveli, na organizacioni oblik i ulogu komunista u vođenju ustanka. Argumentirano je opovrgao i laži koje kleroustaška desnica već tri desetljeća plasira u javni prostor.

Komemoracija je zaključena odavanjem počasti minutom šutnje svim palim i preminulim učesnicima NOR-a i Socijalističke revolucije.

 

 

 

Vladimir Kapuralin

78. godišnjica proboja iz ustaškog logora u Kerestincu

Prisustvovali smo komemoraciji povodom 78. godišnjice proboja logoraša iz ustaškog konclogora Kerestinec u kojem je pobijeno više od sto istaknutih intelektualaca Komunističke partije Jugoslavije i Hrvatske.

Logor u Kerestincu osnovan je prije rata i okupacije, još za vrijeme Banovine Hrvatske. Bio je to prvi takav logor kod nas, preteča budućih fašističkih masovnih mučilišta i gubilišta, nagovještaj totalne fašizacije zemlje koja će uskoro uslijediti. Već tada, za vrijeme Banovine, u Kerestincu su zatočeni mnogi poznati ljevičari. Uoči okupacije Kraljevine Jugoslavije i dolaska Nijemaca i ustaša, banovinski vlastodršci Maček i Šubašić nisu našli za potrebno da ovaj logor ukinu i zatočenike puste na slobodu, nego su ih prepustili na milost i nemilost fašistima.

Početkom srpnja 1941., grupa zagrebačkih komunista ubila je na ulici jednog ustaškog agenta. Za odmazdu su iz Kerestinca odvedeni taoci, Božidar Adžija, Ognjen Prica, Otokar Keršovani, Ivo Kun, Zvonimir Rihtman, Ivan Korski, Viktor Rozencvajg, Sigismund Kraus, Simo Crnogorac i Ivan Krndelj (Krndelj je kasnije vraćen, a umjesto njega je odveden Alfred Bergman, jer ustaškim vlastima vjerojatno nije odgovarao brojčani odnos Hrvata, Srba i Židova među desetoricom talaca pa su ga „popravili“ u korist Hrvata, a na štetu Židova). Taoci su streljani u Maksimiru. Nakon odvođenja desetorice talaca, u logoru se nalazilo još 111 logoraša.

Nakon likvidacije prve grupe talaca, ostali logoraši su shvatili da i njih prije ili kasnije čeka likvidacija pa je organiziran proboj iz logora. Akcija je pokrenuta u noći između 13. i 14. srpnja, kad su logoraši izvršili grupni prepad na stražare, razoružali ih i pobjegli iz logora. U proboju je sudjelovalo preko 80 logoraša. Nažalost, na dogovorenom mjestu nisu ih dočekali komunisti iz Zagreba. U okršajima s ustaškom potjerom ubijen je 31 bjegunac, a 44 su zarobljena, osuđena na smrt i strijeljana u Dotršćini. Ustaškoj potjeri izmaklo je samo 14 bjegunaca koji su se zatim pridružili partizanima. Neki od njih su kasnije poginuli kao borci NOV. Od svih Kerestinečkih logoraša, kraj rata su dočekala samo sedmorica.

Na spomenik poginulim i ubijenim logorašima – revolucionarima i komunistima – vijenac je u ime Socijalističke radničke partije Hrvatske položila delegacija u sastavu Vesna Konigsknecht, Franjo Golenko i Višnja Hotko.


Hit Counter by http://yizhantech.com/