Archive for Tito

DAN POBJEDE, BERLIN

U Berlinu su, 7. maja ove godine, njemački ogranak Komunističke partije Grčke (KKE) i Komunističke partije Turske (TKP) u okviru Inicijative komunističkih i radničkih partija Evrope organizirali obilježavanje 72. godišnjice pobjede nad fašizmom, odnosno Dana pobjede.

U sklopu manifestacije, posjećen je spomen-kompleks u parku Treptower, koji uključuje prostor gdje je pokopano 7.200 od otprilike 80.000 sovjetskih vojnika palih u borbama za Berlin. Spomen područje Treptower najveće je od tri spomen područja vojnicima Crvene armije u Berlinu i prostire se na ukupno 100.000 m2. Spomen obilježje sačinjavaju tri segmenta.

Prvim dijelom, gledano od ulaza, dominira spomenik majci koja tuguje i simbolizira milione sovjetskih majki koje su u ratu izgubile svoje sinove i kćeri, ali simbolizira također i Majku Domovinu. U centralnom dijelu nalazi se portal koji simbolizira dvije sovjetske zastave, jedna nasuprot druge. U podnožju zastava, s jedne strane, u položaju naklona žrtvama, brončana je figura vojnika starije generacije koji je proživio Oktobarsku revoluciju 1917. godine i intervenciju zapadnih zemalja 1921. godine, a na suprotnoj strani vojnik pripadnik mlade generacije rođenih u Sovjetskom Savezu. Nakon portala prostire se kompleks na kojemu je posloženo sa svake strane osam kamenih sarkofaga koji simboliziraju šesnaest tadašnjih sovjetskih republika. Na bočnim stranama sarkofaga nalazi se plastika koja uprizoruje različite situacije iz vremena okupacije, a na pročelju su uklesani Staljinovi citati – s jedne strane na njemačkom, a s druge strane na ruskom jeziku.  U trećem dijelu, na stožastom zemljanom uzvišenju, nalazi se mauzolej na kojemu je centralna figura sovjetskog vojnika oslobodioca s mačem u ruci koji u naručju drži njemačko dijete. Motiv za spomenik inspiriran je istinskim događajem, kada je sovjetski gardijski oficir Nikolaj Masalov u jeku borbi u Berlinu pod kišom metaka, riskirajući svoj život, spasio napušteno njemačko dijete s ulice.

Spomen područje je vrlo dobro posjećivano o čemu svjedoči cvijeće položeno unaokolo. Posebno dojmljiva bila je poruka ispisana na dva lista papira, velikim slovima na ruskom jeziku. Na prvome je pisalo: „RUSKOM VOJNIKU OD NJEMAČKOG GENERALA“, a na drugom: „OPROSTITE NAM“.

Nakon toga, u kulturnom domu u Berlinu, predstavnici političkih stranaka udruženih u Inicijativu KP i RP Evrope podnijeli su svoje referate na tu temu, uz prigodan kulturno-umjetnički program. Socijalistička radnička partija bila je jedini predstavnik s jugoslavenskog prostora.

Indikativno je, ali ne i iznenađujuće, da dok cijeli antifašistički i miroljubivi svijet obilježava ovaj izuzetan događaj iz nedavne povijesti, kukavna hrvatska vrhuška to ignorira gromoglasnim mukom, a krema, ili bolje rečeno, šljam hrvatske kleroustaške desnice kuje planove kako da iz Zagreba odstrane svako sjećanje na vrhovnog komandanta pobjedničke Narodnooslobodilačke borbe, maršala Josipa Broza Tita.