Izdvajamo:

<< >>

SKUPŠTINA GRADSKE ORGANIZACIJE SPLIT

U utorak, 6. 11. 2018., održana je 6. izvještajno-izborna skupština Gradske organizacije Split. Nakon himne i Internacionale te minute šutnje za umrle drugarice i drugove, Izvještaj o radu u mandatnom razdoblju 2014.-2018. i Program rada u mandatu 2018.-2022. podnio je predsjednik Ranko Adorić, koji je

IZJAVA ZA JAVNOST – VANDALIZAM KAO REFLEKSIJA POLITIKE

Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL   RADE KONČAR PO DRUGI PUT PRED STROJEM Socijalistička radnička partija (SRP) najoštrije osuđuje novi vandalski čin rušenja i daljnje devastacije spomeničke baštine iz antifašističke borbe u našem gradu, u ovom slučaju spomenika narodnom heroju Radi Končaru. Ovakvi događaji više ne iznenađuju

100 godina komunističkog pokreta u Austriji

U subotu 03. 11. 2018. godine, predstavnici SRP-a su, pozvani od Partije rada Austrije (PdA), prisustvovali na obilježavanju 100 godina komunističkog pokreta u Austriji u Beču. Obilježavanje ove važne obljetnice upriličeno je prigodnim političkim i kulturnim programom. U popodnevnim satima održan je prosvjedni skup kod

DRUŠTVENI KONTEKST SOCIJALNE SITUACIJE I SOCIJALNE POLITIKE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Najopštija sintetizovana karakteristika društvenog konteksta koji definiše pretpostavke i obilježja socijalne situacije građana, obitelji, i ukupnog stanovništva u Republici Hrvatskoj, jeste prelazak društvene krize u društvenu regresiju. Brižljivom analizom se može doći do zaključka da su svojim djelovanjem relevantni faktori (nosioci vlasti), svjesno ili nesvjesno,

TRIBINA: SAMOUPRAVLJANJE – ISKUSTVA I PERSPEKTIVE

Obilježavajući 21. godišnjicu osnutka Socijalističke radničke partije, 25. 10. 2018. održali smo tribinu “Samoupravljanje, iskustva i perspektive”. Hrvatska je imala značajno iskustvo samoupravljanja, ali su u tranziciji pometeni svi njegovi tragovi. Sam termin je danas gotovo tabu, a stari režim socijalističkog samoupravljanja se ili ne

UDRUŽENA LJEVICA SPLITA OBILJEŽILA DAN OSLOBOĐENJA GRADA OD FAŠIZMA

74. godišnjicu oslobođenja Splita od fašističkog okupatora i domaćin izdajnika, udružena ljevica Splita, SRP i Nova ljevica, obilježile su simboličkom šetnjom u praskozorju „partizanskom stazom slobode“ kojom su partizanske jedinice u rano jutro prodirale u grad, dakle bivšom ulicom Prvoboraca, pa sve do bivšeg „gata

Pismo podrške Pokretu za sekularnu Hrvatsku

Drage kolegice i kolege, suborkinje i suborci, Socijalistička radnička partija snažno podržava prosvjed “Raskid! 6”. Na prosvjed pozivamo sve naše članove i simpatizere. Okupimo se 27. 10. 2018. u 11 sati u Zagrebu, na križanju Bakačeve i Cesarčeve i glasno i jasno poručimo: Hrvatska je

POZIV NA TRIBINU: SAMOUPRAVLJANJE – ISKUSTVA I PERSPEKTIVE

Prosvjed protiv mirovinske reforme – 20. 10. 2018. na Europskom trgu u Zagrebu

Sudjelovali smo na prosvjedu protiv mirovinske reforme u organizaciji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisnih hrvatskih sindikata i Matice hrvatskih sindikata, a Sindikat strojovođa Hrvatske je, podržavajući prosvjed, u 12 sati na minutu zaustavio vlakove koji su se oglasili sirenama lokomotiva. Okupilo se nekoliko tisuća ljudi.

STOP FAŠISTIČKOM KONCERTU U RIJECI!

Socijalistička radnička partija Hrvatske sa zabrinutošću prati najavu proslave „100 godina talijanske pobjede“ koji, uz veliku proslavu 3. studenog u gradu Trstu i nazočnost talijanskog predsjednika Matarella, najavljuje prisustvo i talijanska fašistička stranka CasaPound svojim „maršom na Trst“ kao i koncertom fašističkih glazbenih grupa u

DRUŠTVENI KONTEKST SOCIJALNE SITUACIJE I SOCIJALNE POLITIKE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Najopštija sintetizovana karakteristika društvenog konteksta koji definiše pretpostavke i obilježja socijalne situacije građana, obitelji, i ukupnog stanovništva u Republici Hrvatskoj, jeste prelazak društvene krize u društvenu regresiju. Brižljivom analizom se može doći do zaključka da su svojim djelovanjem relevantni faktori (nosioci vlasti), svjesno ili nesvjesno, kompetentno ili nekompetentno, namjerno ili nenamjerno, svejedno, samo produbili svekoliku krizu.

Višestruko uzročno–posljedična povezanost i neodvojivost pojedinih sfera društvenih odnosa i djelatnosti u Hrvatskoj, kao što su ekonomija, tehnologija, socijalna politika, politika, kultura i slično, ukazuju na težinu povratka ka tokovima promjena, progresa i razvoja, jer je nemoguće mijenjati bilo koje od ovih polja bez radikalnih, cjelovitih i istovremenih promjena. Parcijalne promjene i projekti mogu se realizovati samo u stabilnim društvima (a to R. Hrvatska nije), u kojima kriza zahvata samo neke njegove segmenta ili djelove sistema društvenih odnosa. Početni korak u traganju za putevima povratka ka oživljavanju u R. Hrvatskoj, promjenama i kasnijem razvoju, jeste otrežnjenje i oslobađanje od ideologizacije, zabluda, manipulacija i, naročito, improvizacije svake vrste, jer su u pitanju veoma visoki zalozi i ulozi, ne samo današnjih već i budućih generacija.

Za kritičku i realnu ocjenu socijalne situacije i aktuelne socijalne politike u R. Hrvatskoj, neophodno je prihvatiti činjenicu da su sve najznačajnije društvene pretpostavke nepovoljne i negativne:

– nefunkcionisanje proizvodnje, smanjivanje nacionalnog bogatstva i slabljenje ekonomske moći i resursa, apsolutno sužavanje ukupnih ekonomskih aktivnosti; dominiranje, odlučivanje i arbitriranje neprivrednih subjekata; spirala unutrašnjih i spoljnjih dugova; veoma niska produktivnost rada i potpuna nekonkurentnost u odnosu na svjetsku ekonomiju i visoka ekonomska marginalizacija, uz mogućnost zloupotrebe ovakvog ekonomskog stanja i ucjena od strane drugih država i međunarodnih ekonomskih institucija i moćnika na ekonomskom, političkom i drugim poljima;

– nefunkcionisanje tržišta kapitala i arbitriranje u njegovoj internoj i eksternoj upotrebi i usmjeravanju, uz prelivanje državnog, javnog i privatnog kapitala u ruke malobrojnih, ekonomski i politički moćnih struktura; prelivanje financijskog kapitala, vlasništva nad sredstvima za proizvodnju, privatnog kapitala u vlasništvo paradržavnih ili drugih privatnih vlasnika (ekonomske i političke oligarhije); nekontolirana privatizacija proizvodnih i drugih kapaciteta i neproduktivna i potrošačka upotreba viškova kapitala od strane „novokomponovanih“ vlasnika kapitala; nespremnost i neefikasnost države da suzbije kretanje kapitala van financijskih institucija i odsustvo kontrole nelegalnih i kriminalnih puteva njegovog sticanja i korišćenja;

– nefunkcionisanje robnog tržišta, odnosno postojanje kvazi-tržišta na kojem ne funkcionišu ni elementarni odnosi ponude i potražnje, dominiraju različiti monopoli i zakoni sive ekonomije; nezaštićenost i nesigurnost potrošača; nekontrolisan i često nelegalan uvoz nekvalitetne robe i istovremeno izvoz u bescijenje;

– nepostojanje i nefunkcionisanje tržište rada zbog stalnog sužavanja potreba za radnom snagom, uz rast realne i prikrivene nezaposlenosti, neproduktivnost zapošljavanja u dijelovima državnih i administrativnih struktura; prividna statusno—pravna sigurnost, ali stvarna materijalna i socijalna nesigurnost većine zaposlenih u javnom i državnom sektoru i apsolutna ukupna nesigurnost, zapošljavanje „na crno“ i eksploatacija najvećeg djela zaposlenih kod privatnih poslodavaca;

– značajno osiromašenje svih materijalnih resursa, nebriga o nacionalnom bogatstvu i dobrima, njihovo ruiniranje i neekološko, nekontrolirano i neekonomsko korišćenje i rasipanje, uključujući i humane potencijale, itd.

U sferi političkih odnosa u R. Hrvatskoj, zapaža se očigledna marginalizacija i izgubljenost političkog subjektiviteta građana. Sužen prostor stvarnog učešća građana u procesima političkog odlučivanja, nasuprot prividnom širenju mogućnosti političkog organizovanja i udruživanja, pretvara građanina u dio glasačke mašine prilikom prečesto ponovljenih izbora, uz mogućnosti višestruke manipulacije i očigledno prisustvo zamora i osjećaja obmane. Nespremnost i nesposobnost vladajuće stranke da mobiliše i pokrene na društvene promjene, s jedne, i neorganizovanost i okrutnost opozicionih stranaka u osvajanju vlasti, a ne primarno ekonomskim, socijalnim i političkim promjenama, s druge strane, rezultirali su izraženom političkom apatijom i nezainteresiranošću većine građana, čak i aktivista i članova mnogih stranaka u kojima je vidljiva centralizacija odlučivanja, simetrična tipu ukupne političke organizacije države i vlasti.

Kritička energija povremenih građanskih protesta nije iskorištena za bitnije političke i druge promjene. Različitim vrstama manipulacije i zloupotrebama pojačana je marginalizacija i nezainteresiranost građana, posebno onih dijelova čije je učešće u građanskim protestima bilo motivirano socijalnim i ekonomskim, a ne prioritetno političkim motivima.

Dominirajuće usmjeravanje ljudskih energija ka traganju za putevima ekonomskog i socijalnog preživljavanja (oko 28% stanovništva u Hrvatskoj živi na rubu egzistencije), takođe doprinosi pasivizaciji i nezainteresiranosti građana za političke akcije i aktivnosti i za eventualne projekte promjena. Pretjerana vjera u društvene i političke institucije (bolje rečeno u HDZ i koalicijske partnere), umanjuje spremnost za svaki ozbiljniji društveni i politički angažman, samoorganizovanje i samoaktualizaciju građana, i podstiču očekivanja da neko drugi i neko „gore“ razrješi postojeće probleme i protivrječnosti.

Političke borbe na različitim nivoima parališu političko odlučivanje i upravljanje društvenim poslovima, pri čemu su često proceduralne i formalne stvari ispred suštinskih potreba, interesa i ciljeva građana u ime kojih se odlučuje i upravlja. Opstrukcija u procesima odlučivanja i ostvarivanja javnih funkcija i poslova koristi se i kao sredstvo „dokazivanja“ nesposobnosti onih „drugih“, a sve zajedno vodi udaljavanju od stvarnih životnih potreba i problema građana i njihovih zajednica.

Naglašene ekonomske i političke protivrječnosti potakle su brojne ideološke sukobe s izraženim tendencijama obezvređivanja i nipodištavanja bilo kojih vrijednosti s kojima se neka politička ili druga struktura ne slaže i s jačanjem i oživljavanjem prevaziđenih, nefunkcionalnih i isključivih tradicionalnih, nacionalističkih, religijskih i drugih vrijednosti. Umjesto koegzistencije vrijednosti, njihovog pluralizma i kraja ideologija, stvorena je konfuzija karakteristična za društvo bez projekcija i vizija budućnosti koje se vraća starim i regresivnim tekovinama. Posebno se to može reći za različite sadržaje i boje nacionalističkih i vjerskih vrijednosti čije je suprotstavljanje još više rasplamsalo ekonomske i političke suprotnosti.

Kriza društvenog identiteta i obnavljanje kapitalističkih odnosa otvorila je prostor za prodor neoliberalističkih ideja i vrijednosti, posebno u ekonomskoj sferi, koje su našle svoje poklonike u klasi novostvorenih vlasnika kapitala i drugih materijalnih dobara. Neoliberalističke vrijednosti, koje izviru iz ideja i prakse individualizma, tržišne i društvene utakmice, odsustvo bilo kakve i bilo čije intervencije u oblasti socijalnih i ekonomskih odnosa i individualnih odgovornosti i samoizbora, dovode u pitanje i neke univerzalne civilizacijske vrijednosti kao što su: socijalna pravda, solidarnost, građanska odgovornost, dužnosti i prava (podrazumijevajući posebno socijalna), samoorganizovanje i udruživanje, aktivno učešće građana u društvenim poslovima i odlučivanju, blagostanje, socijalna sigurnost, itd.

Sve u svemu, može se zaključiti da većina društvenih faktora, koji definišu socijalnu situaciju i stvaraju pretpostavke socijalne politike i promjena u hrvatskom društvu, imaju negativne, nepovoljne i regresivne predznake.

 

doc. dr. Pavle Vukčević

TRIBINA: SAMOUPRAVLJANJE – ISKUSTVA I PERSPEKTIVE

Obilježavajući 21. godišnjicu osnutka Socijalističke radničke partije, 25. 10. 2018. održali smo tribinu “Samoupravljanje, iskustva i perspektive”.

Hrvatska je imala značajno iskustvo samoupravljanja, ali su u tranziciji pometeni svi njegovi tragovi. Sam termin je danas gotovo tabu, a stari režim socijalističkog samoupravljanja se ili ne spominje ili se ismijava. Tvrdi se da je bio dugoročno neodrživ i da nije predstavljao stvarnu radničku participaciju u poduzećima, već da se u praksi radilo samo o formalnostima kojima se stvarao privid da radnici upravljaju poduzećima, a stvarnu vlast su imali direktori i politokracije izvan poduzeća.

Na tribini smo tražili odgovore na pitanja o tome kakav je bio naš samoupravni socijalizam i kakve su perspektive samoupravljanja. Izlagači su bili politolog dr. Pavle Vukčević, ekonomski analitičar i novinar Domagoj Mihaljević i dr. filozofije Luka Bogdanić, docent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Pogledajte snimku tribine.

UDRUŽENA LJEVICA SPLITA OBILJEŽILA DAN OSLOBOĐENJA GRADA OD FAŠIZMA

74. godišnjicu oslobođenja Splita od fašističkog okupatora i domaćin izdajnika, udružena ljevica Splita, SRP i Nova ljevica, obilježile su simboličkom šetnjom u praskozorju „partizanskom stazom slobode“ kojom su partizanske jedinice u rano jutro prodirale u grad, dakle bivšom ulicom Prvoboraca, pa sve do bivšeg „gata 26. listopada“ na splitskoj rivi.

Skupu su se prigodno obratili Dragan Markovina i Ranko Adorić, koji je između ostalog naglasio „da se radi o jednom od najznačajnijih datuma u povijesti ovoga grada, a koji usprkos mnogih zahtjeva boračke i drugih političkih organizacija i udruženja nije upisan na štandarcu na Pjaci među drugim velikim datumima, jer vlast, koja se stidi svog antifašizma, to izbjegava učiniti“.

Udružena ljevica Splita, u delegaciji Dragan Markovina, Ranko Adorić i Habiba Kučanin, položila je cvijeće pred spomen-pločom oslobodiocima Splita na Narodnom trgu (Pjaca) uz druge delegacije.

Jednako tako su, u večernjim satima, prisustvovali manifestaciji antifašista pod nazivom En Face:::ANFAS 2018, koja prepoznaje društveno retrogradne pojave i koncepte te im se odlučno i pravodobno suprotstavlja. Već postaje tradicionalno okupljanje antifašista na Dan oslobođenja Splita s dodjelama nagrada na području Dalmacije u dvije kategorije: izvorne inspiracije i novog nadahnuća.

Vječna slava i veliko hvala Titovim partizanima – herojima koje nikada nećemo zaboraviti!


Hit Counter by http://yizhantech.com/