Izjava za javnost: nepravedno zaboravljeni
Umjesto heroji – ponovno pred strojem!
Izražavamo duboko poštovanje prema borcima Prvog splitskog partizanskog odreda, mladosti koja je, vođena idealima slobode, mira, jednakosti i pravde, gotovo goloruka krenula na fašističku neman položivši svoje mlade živote za humanije društvo u kojem čovjek nikada više neće biti rob.
Sredinom ljeta 1941. godine, točnije 14. 08., te ratne godine okupacije od strane njemačko-talijanskih fašista i nastale kvislinške tzv. NDH, prve borbe u Dalmaciji su pokazale svu okrutnost i krvoločnost fašista.
Borci 1. splitskog partizanskog odreda, predvođeni komandirom Fredom Santinijem i komesarom Đordanom Kurirom te Mirkom Kovačevićem, slabo naoružani i gotovo bez ikakvog ratnog iskustva, hrabro su pružili otpor okupatorima njihove zemlje. Toga dana, vodili su neravnopravnu borbu s talijanskim i ustaškim snagama u Klapež poljani kod sela Košute – odnos snaga bio je 1:10 (44 borca naspram preko 400 talijanski fašista i ustaša). Borba je trajala cijeli dan i pred suton je odred bio razbijen. Poginula su tri borca, pet ih je teško ranjeno, zarobljena su 24, a 13 se uspjelo izvući iz obruča i vratiti u Split.
Ta borba je označila početak ustanka u Dalmaciji, koji se dugi niz godina i obilježavao.
Poraz Prvog splitskog partizanskog odreda za par mjeseci je odgodio ujedinjenje sedam dalmatinskih odreda (solinski, kaštelansko-trogirski, rogozničko-primoštenski, zatonsko-vodički, šibenski i sinjski), a koji su kasnije činili jezgru NOP-a u Dalmaciji.
Dana 26. 08. 1941. godine, zbio se veliki zločin talijansko-ustaških fašista strijeljanjem 24 zarobljena borca 1. splitskog partizanskog odreda na Ruduši kod Sinja.
Nakon rata, grad Split se dostojno odužio hrabroj mladosti dajući jednoj od svojih najvažnijih gradskih prometnica ime Prvog splitskog odreda.
Nakon “demokratskih” promjena 90-tih, odmah se pristupilo totalnoj reviziji povijesti pa je već 1992., sramnom odlukom Gradskog vijeća Splita, brisano ime Prvog splitskog odreda, kao i svi nazivi ulica, ustanova, poduzeća i spomen-obilježja po ličnostima i događajima iz razdoblja NOB-e.
Na mnogim skupovima boraca, antifašista i simpatizera, više puta su upućivani zahtjevi gradskim vlastima da se vrate neka obilježja iz tog vremena, ali bez razumijevanja i značajnije realizacije.
Borci i antifašisti, kao i mnogi građani, već godinama zabrinuti upozoravaju na sve veću opasnost od rastuće fašizacije društva koje sve agresivnije revidira, negira i falsificira davno utvrđene povijesne činjenice razarajući njegovu antifašističku bit te poništava sve pozitivne tekovina proteklog razdoblja, a u svrhu rehabilitacije poražene ustaške ideologije i prakse u 2. svjetskom ratu.
Ovih dana, 76 godina od tragične pogibije mladih heroja, podsjećamo vlast na nepravedno zaboravljenu mladost i njenu veliku žrtvu za slobodu, no upravo se taj „nemar“ potpuno uklapa u konačni otklon vlasti ove zemlje od antifašizma i njenih civilizacijskih vrijednosti čiji je jedini krimen da je uspješno vođen od malene, ali dobro organizirane Komunističke partije na čelu s Titom. Time su antifašizam i zločinački fašizam dovedeni u obrnuto proporcionalni odnos: što se više tolerira fašizam, nacionalizam, ksenofobija, rasizam, mržnja i netolerancija svake vrste, to se sve manje poštuje, cijeni i podupire antifašizam! Tako je i ova mladost, dajući svoj život za slobodu i ideale progresivnog društva, danas zapravo doživjela ponovnu egzekuciju kao kolateralna žrtva takve politike!
Već stanovito vrijeme, vlast sve očitije ignorira obilježavanja značajnih datuma iz naše i svjetske antifašističke povijesti, poput svečanog obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom, Dana oslobođenja mnogih naših gradova i regija te povrataka teritorija od strane partizana matici zemlji, poklonjenih od tzv. NDH okupatorima – koji se danas pokušava „naučno“ osporiti i druge, a u zadnje vrijeme i kroz agresivno uklanjanje imena ulica i trgova, u svijetu cijenjenog i poštovanog antifašističkog vojskovođe, političara i državnika J. B. Tita, sve upakirano rastućom antikomunističkom histerijom i floskulom o „borbi protiv svih totalitarnih režima“, na što kritike dolaze i iz svijeta.
I ovom prilikom izražavamo najoštriji protest vladajućoj politici koja svojim postupcima toleriranja profašizma duboko vrijeđa sve žrtve, patnju i borbu ovog naroda za slobodu, politici koja je sve više u koliziji s vlastitim Ustavom, politici koja dopušta dizanje spomenika ratnim zločincima i osuđenim međunarodnim teroristima, nesmetano postrojavanje i stupanje crnokošuljaša po našim ulicama, drsko ruganje fašističkog pozdrava jasenovačkim žrtvama i dr.
Stoga će Socijalistička radnička partija (SRP) i ove godine, polaganjem cvijeća na spomenik na Plokitama u Splitu odakle je odred krenuo u borbu te na mjestu stradanja na Ruduši, odati dužno poštovanje našim poginulim borcima s porukom da ih nikada nećemo zaboraviti!
Split, 25. 08. 2017.
predsjednik SRP-a Split
Ranko Adorić, dipl.ing.