Prije 50 godina, točnije 16. 9. 1975., predsjednik Josip Broz Tito, jedan je od glavnih nosilaca revolucionarnog pokreta u Zagrebu, proglasio je Zagreb gradom-herojem te predao Orden narodnog heroja gradu Zagrebu koji je primio gradonačelnik Ivo Vrhovec, a kojim je Zagreb odlikovan za neizmjerni doprinos u dugogodišnjoj revolucionarnoj borbi.

Na svečanosti u KD Vatroslav Lisinski, Tito je rekao:

“Zagreb – grad heroj, skupo je plaćao slobodu i podnio velike žrtve. Po zatvorima i logorima, na ulicama grada i partizanskim jedinicama širom Jugoslavije ginuli su njegovi najbolji sinovi. Više od 50.000 građana Zagreba, što je predstavljalo više od jedne četvrtine njegovog stanovništva, učestvovalo je u narodnooslobodilačkom pokretu, 20.000 ih je poginulo, a od toga gotovo polovina kao aktivni borici, među kojima više od 4.000 članova Partije i SKOJ-a.

Orden narodnog heroja kojeg predajem Zagrebu simbolizira priznanje svim učesnicima revolucionarnih zbivanja, svima koji su doprinijeli našoj pobjedi i izgradnji socijalizma, a posebno onima koji su u toj borbi hrabro i nesebično dali svoje živote. Ovaj orden obavezuje sadašnje i buduće generacije Zagrepčana da čuvaju i dalje razvijaju tekovine našeg radničkog pokreta, naše oružane revolucije, jer nikada se ne smiju zaboraviti žrtve i samoodricanje, ne samo u ratu nego i poslije rata, da bi se postiglo ono to mi sve danas imamo.

Ja i ovom prilikom izražavam zahvalnost palim borcima – herojima s dubokim uvjerenjem da će njihovo djelo živjeti vječno i služiti kao nepresušno vrelo inspiracije za nova pregnuća u izgradnji i svestranom napretku naše zemlje. Produbljivanje socijalističkog samoupravljanja, stalnom jačanju bratstva i jedinstva naroda i narodnosti Jugoslavije”.

Zagreb je s okolicom početkom rata imao oko 300.000 stanovnika. Svaki šesti, tj. njih 50.000, sudjelovalo je u NOB-u. Poginulo ih je, u gradu na ulicama, u zatvorima i logorima ili u partizanskim jedinicama, više od 20.000. Narodnim herojima proglašeno je 89 Zagrepčana, a 600 Zagrepčana nosioci su Partizanske spomenice 1941.