Intervju sa kandidatkinjom KOMinterna, drugaricom Selmom Schacht

Pružanjem potpore našim drugaricama i drugovima iz KOMinterna (Komunistička sindikalna inicijativa) povodom izbora za Radničku komoru Austrije, zamolili smo kandidatkinju KOMinterna, drugaricu Selmu Schacht, da nam odgovori na par pitanja vezanih za austrijska iskustva organizacije borbenog sindikata koji će zastupati stvarne interese radnih ljudi, političkoj situaciji na sindikalnoj sceni, kao i položaju migranata s prostora bivše Jugoslavije. Istovremeno pozivamo državljane/ke RH koji/e rade u Austriji da izađu na izbore za AK (Arbeiterkammer Wahl) u Beču i Donjoj Austriji (od 20. ožujka do 2. travnja 2019.) i podrže jedinu pravu radničku alternativu u Radničkoj komori Austrije i zaokruže listu KOMinterna!

Ovim putem se zahvaljujemo drugarici Selmi i kao Socijalistička radnička partija Hrvatske  pružamo podršku KOMinternu na predstojećim izborima za Radničku komoru Austrije!

  1. Drugarice Selma, što je to KOMintern?

 

KOMintern je borbeno-internacionalistička zajednica i sindikalni, borbeni savez radnih ljudi, radničkih vijeća, nezaposlenih i sindikalno-političkih aktivista/ica. Zastupljeni smo u mnogim poduzećima, radničkim vijećima, sindikalnim tijelima, kao i u radničkoj komori. Posljednjih godina prepoznati smo kao odlučna i nepodmitljiva snaga i glas interesa radnih ljudi – poveznica sa stvarnom borbom u poduzećima u svim sektorima u zemlji, međunarodnoj solidarnosti i antifašizmom.

Kao KOMintern dio smo stvarnog pokreta i borbe u poduzećima i sindikatima,  koristimo naše prisutstvo u AK (Radnička komora) i u sindikatima za potporu. Politička sila imućnih, korporacija i banki je moćna i snažna, naravno, uz snažnu podršku medija. „Mekana politika“ radničke komore i ÖGB (austrijski sindikalni savez) se, kako prije, tako i sada, ne može još učinkovito suprotstaviti i to se vidi.

Mi zastupamo interesnu politiku onih koji rade, nasuprot podčinjenosti i kolaboracije s kapitalom.

Zalažemo se za klasnu borbu, a ne za socijalno partnerstvo. To povezujemo s borbom za drugačiji ekonomsko-društveni sustav.

 

  1. Što je Arbeiterkammer (radnička komora) i kakvu ulogu AK ima u Austriji?

 

Radnička komora je zakonski interesni zastupnik svih posloprimaca u Austriji osnovana 1920. kao pandan tada već duže vremena postojeće poduzetničke komore (danas privredna komora). Za razliku od sindikata svi su zaposleni (osim zaposlenih u državnoj službi) i članovi radničke komore.

Radnička komora je važan „Thinktank“ (trust mozgova) sindikalnog pokreta s velikim i snažnim  aparatom u obliku stručnjaka/inja, ima mogućnost pregleda zakonskih odredbi prije usvajanja istih, šalje predstavnike u lokalne samouprave i zdravstveno osiguranje (zdravstveni fond, zavod za zapošljavanje). Radnička komora uživa veliki ugled u stanovništvu, najviše zbog pravnog savjetovanja i zaštite potrošača.

S druge strane se to znanje i mogućnosti još uvijek podređuje socijalnom partnerstvu koje socijaldemokrati zloupotrebljavaju za svoje stranačke potrebe.

 

  1. Kakvi su uvjeti rada zaposlenih u Austriji, posebice iz zemalja bivše Jugoslavije?

 

Radnici iz bivše Jugoslavije (izvan EU) su često, statistički gledano, dvostruko više nezaposleni (Austrijanci: 7,5%, Ex-Yu: 13,6%), neto godišnji prihod im je za petinu niži i opasnost od siromaštva je mnogostruko viša; 13 % Austrijanaca pogođeno je siromaštvom, kolege/ice iz Ex-Yu do 29%, znači skoro svaki treći! Osobe s migrantskom pozadinom često navode da nemaju dovoljnu socijalnu potporu u Austriji. Osjećaj da prilikom ozbiljnijih osobnih problema bivaš prepušten samome sebi, najviše je prisutan kod ljudi iz bivše Jugoslavije i Turske.

 

  1. S kime surađuje Komintern?

 

U KOMinternu se organiziraju radni ljudi iz raznih udruga i organizacija, mnogi među njima su migrantskog porijekla, ali mnogi i iz Partije rada Austrije i Komunističke omladine Austrije. Nama je važno naglasiti: radnička klasa je bila i objektivno gledano je – multietnička! Logičan slijed je da su i migrantice i migranti, s obzirom na položaj u društvenim odnosima, najčešće dio radničke klase.  I zato ne smije postojati  „MI“ i „ONI“. Organizacije koje radničku klasu smatraju revolucionarnim subjektom moraju biti tako organizirane i težiti da jednakost i jednaki tretman i u realnosti budu primjenjeni u njihovoj tematici, rukovodećem kadru, njihovim poljima borbe, publikacijama itd.

Migrantske radnice i radnici često donose mnogo borbenog iskustva, sindikalnog aktivizma, ljevičarskih ideja, odn. otpor izazvan migracijom. Kolegice i kolege ne smiju biti samo primatelji naše solidarnosti, nego moraju biti ozbiljno shvaćeni kao aktivni i politički subjekti. Uključenje je participacija u političkom, socijalnom i obrazovnom smislu. To znači da se i jednaki i ujedinjeni borimo!

Integracija i aktiviranje migrantskih radnica i radnika za borbu protiv predstavničkih oblika socijalno-partnerske prirode i sindikalne hijerarhije pod motom „ MI ZA VAS“. Presudne su naše zajedničke sposobnosti da na radnom mjestu, u sindikatima i u svim sektorima,  organiziramo otpor i vodimo borbu rame uz rame. Tako se „odozdo“ borimo za zajedničku, solidarno -internacionalističku perspektivu.

 

  1. Što KOMintern očekuje od izbora za radničku komoru?

 

Borimo se, naravno, protiv socijaldemokratske većine, koja cjelokupni službeni aparat od sindikata do radničke komore zloupotrebljava za svoje interese. Kao organizacija koja djeluje na dobrovoljnom principu smo u nepovoljnijem položaju, ali u poduzećima i ispred poduzeća, gdje naši aktivisti dijele informativni materijal, pričaju s radnicima, ili na štrajkovima, kao i na tribinama i savjetovanjima, jako puno ljudi odobrava naš rad! Za Dan žena smo npr. tisućama zaposlenih u trgovini podjelili karte na više jezika i naročito su se kolegice iz bivše Jugoslavije jako veselile jer nastavljamo s političkom tradicijom. Želimo u svakom slučaju očuvati naše mandate u Beču i Donjoj Austriji i, kao kod zadnjih izbora, ojačati.

 

6.Na koji način KOMintern želi poboljšati poziciju zaposlenih?

 

Danas je obrana dostignuća, koja su kroz povijest izborena u teškim borbama kao i „mrvice“ koje su nam kasnije dali, dio radničke borbe. I to vrijedi naravno za sva poboljšanja, radnih, životnih i borbenih uvjeta za radnike. Još destruktivnija je i činjenica da se ÖGB i AK čak i pod tim uvjetima ne rješavaju „socijalnog partnerstva“ i ne udaraju put borbenog interesnog zastupanja i time sindikalni pokret i radnike u zemlji i dalje osuđuju na tišinu!

Želimo zajedno transformirati sindikate i AK u moćni borbeni instrument radničke klase!