U Glasu Istre, od subote 26. listopada, objavljen je intervju s istaknutom političkom i javnom osobom Vesnom Pusić. Odgovarajući na jedno od postavljenih pitanja, gospođa Pusić je izrekla i ovo: „U Istri nije uništen ni jedan antifašistički spomenik i ljudi se ponose na svoje none i noniće koji su sudjelovali u oslobođenju od fašizma i pripajanju Istre Hrvatskoj“. Rečenica je prenesena cjelovito.
S drugim dijelom rečenice se slažemo, mada bi bilo potpunije reći da se ponosimo općenito sa svojim precima i svim ostalima koji su sudjelovali u oslobođenju.
U prvom dijelu rečenice, međutim, izrečena je jedna povijesna neistina. Nažalost, nije točno da u Istri nije uništen niti jedan antifašistički spomenik. I u Istri je bilo oštećenja i rušenja spomen obilježja iz antifašističkog razdoblja, proporcionalno puno manje nego u ostalim dijelovima Hrvatske, u ukupnoj masi od 3.000 – 3.500 primjeraka uništene plastike.
Samo u Puli i okolici oštećeno je, razrušeno ili uklonjeno 10-ak spomen obilježja, a u Istri, prema raspoloživim podacima, ukupno najmanje 54 objekta. Ne svi, ali većina tih spomenika je obnovljena zaslugom antifašističkih udruga i pojedinaca. S velikom dozom vjerojatnosti, pretpostavljamo da počinioci svih tih zlodjela nisu bili Istrani, mada se za neke zna da jesu, a za neke je utvrđeno da su „počinioci bili u odori hrvatske vojske“.
Prihvaćamo sve ono realno što je u opsežnom intervjuu o Istri i Istranima rekla gospođa Pusić, ali Istranima nije potrebno laskati i kititi ih nečim što ne odgovara istini. Oni s razlogom mogu biti ponosni sa svojom „izuzetnošću“ u određenim povijesnim razdobljima.
U Puli, 30. X. 2019.
Socijalistička radnička partija
Predsjednik Regionalne organizacije Istre
Vladimir Kapuralin