Ove godine navršilo se 80 godina od Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu.
Te davne 1943. godine, Jajce nije slučajno izabrano kao mjesto gdje će se održati Drugo zasjedanje AVNOJ-a (Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije). U jesen 1943. godine, ovaj je gradić u centralnoj Bosni bio jedan od rijetkih slobodnih teritorija u Evropi, a u njemu je tih mjeseci djelovao Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, kao i Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije.
Povoljnu klimu za sazivanje Drugog zasjedanja AVNOJ-a dali su neki događaji na svjetskom planu: kapitulacija Italije, savezničko osvajanje afričkog kontinenta te kontraofenzive Crvene armije na Istočnom frontu. Bila je potrebna velika doza vizionarstva da se anticipira rasplet Drugog svjetskog rata te 29. novembra 1943. godine stvore temelji nove Jugoslavije.
Najznačajnija odluka Drugog zasjedanja AVNOJ-a bila je Deklaracija Drugog zasjedanja AVNOJ-a, čime se proglasio „vrhovnim zakonodavnim i izvršnim predstavničkim tijelom Jugoslavije“, uspostavio Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ) kao privremenu Vladu te su donesene odluka o oduzimanju prava zakonitosti kraljevskoj vladi u inozemstvu, reviziji svih međunarodnih ugovora i obaveze koje je ona sklopila i zabrani povrataka kralju Petru II. Karađorđeviću u zemlju, kao i odluka da narod nakon oslobođenja odluči o obliku vlasti. Odlučeno je da se Jugoslavija ustroji federalno, kao državna zajednica ravnopravnih naroda, Srba, Hrvata, Slovenaca, Makedonaca, Crnogoraca i ostalih naroda. Te su odluke značile uspostavu novoga sustava vlasti i konačno rušenje vlasti Kraljevine Jugoslavije. Izabrano je Predsjedništvo, a za predsjednika je izabran Josip Broz Tito, kojemu je Predsjedništvo dodijelilo titulu maršala Jugoslavije. Potvrđene su odluke ZAVNOH-a o priključenju oduzetih teritorija Hrvatskoj, odluke ZAVNOBiH-a, kao i odgovarajuće slovenske odluke o priključenju Sloveniji područja koja je anektirala Italija. Sastavljena je i Državna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih suradnika.
Sve ove odluke su povoljno primljene u savezničkim zemljama i dovele do njihova priznanja antifašističke i partizanske borbe u Jugoslaviji kao važne članice pobjedničke Antifašističke koalicije.
SRP NA DANIMA AVNOJ-a
I ove godine je, ovoga puta u povodu 80. godišnjice Drugog zasjedanja AVNOJ-a, u Jajcu 26. 11. 2023. održana već tradicionalna manifestacija Dani AVNOJ-a. Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a i ove godine bio je domaćin manifestacije.
Posjetioci i gosti, koji su iz raznih krajeva bivše zajedničke države došli u Jajce, članovi boračkih organizacija, udruženja i političkih stranaka, među kojima su bili i članovi Socijalističke radničke partije Hrvatske (SRP) i članovi Društva „Josip Broz Tito“ Split, položili su cvijeće na Spomen-fontanu borcima i oslobodiocima grada Jajca, a članovi SRP-a i UABA Kaštela 1. Dalmatinskoj udarnoj brigadi. Potom je upriličena svečana akademija.
Nakon vrlo emotivnog koncerta ispred Muzeja AVNOJ-a, gdje je prije 80 godina održano Drugo zasjedanje AVNOJ-a, ključnog događaja u našoj povijesti, pred nekoliko stotina prisutnih iz cijele Jugoslavije otpjevana je svima draga pjesma, „Uz maršala Tita“. Brojne delegacije tim povodom svojim prisustvom, zastavama i drugim obilježjima uveličale su manifestaciju obilježavanja AVNOJ-a koji je usvojio Deklaraciju kojom je jasno rečeno da svi u državi moraju biti slobodni i ravnopravni.
Nakon jučerašnje sramne zabrane posjete i obilježavanja Dana ZAVNOBIH-a i Dana državnosti u Mrkonjić Gradu i Banja Luci, danas je nekoliko stotina antifašista iz Slovenije, Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine s ponosom u srcu obilježilo ovu 80. godišnjicu od nastanka Republike BIH u današnjim granicama.
Preko 50 delegacija položilo je cvijeće i odalo počast palim borcima NOR-a na spomeniku u centru grada, a zatim se uputilo na plato ispred Muzeja AVNOJ-a gdje je održana manifestacija na kojoj su se pozdravnim govorom prisutnima obratili predsjednik SABNBOR-a BIH Sead Đulić, načelnik općine Jajce Edin Hozan i gosti iz Crne Gore i Slovenije, a nakon čega je pripremljen prigodan kulturno-umjetnički program s gostujućim zborom iz Crne Gore, koji je poznat i van granica njihove lijepe države, KIC POP HOR.
Na skupu, svima se obratio predsjednik SABNOR-a BiH, Sead Đulić, koji je između ostalog pozvao „sve one koji baštine isto antifašističko naslijeđe da svoje redove očiste od fašista zbog sebe i vlastite djece. Tu je BiH, kao buduća republika jugoslavenske federacije, dobila međunarodni legitimitet i, na kraju krajeva, zahvaljujući tome Badinterova komisija nam je dala mogućnost da organiziramo referendum 1992“, kazao je te pozvao antifašiste „na obračun s vlastitim fašistima koji zabranjuju obilježavanje datuma iz slavne zajedničke prošlosti“.
Među prisutnima bio je i 97-godišnji Ibrahim Rustempašić iz Bugojna, koji se, kaže, „sa 17 nepunih godina uključio u oslobodilačku borbu te je najstariji je učesnik obilježavanja 80. godišnjice Drugog zasjedanja AVNOJ-a“.
Lada Bratinčević iz Hrvatske je rekla: „Nama AVNOJ predstavlja puno, djeca vjerojatno o tome ne znaju ništa. Krivi su roditelji što ih nisu upoznali s tim. To ne znači da ne možemo tu lijepo da se sretnemo, razgovaramo, to je nešto lijepo“.
„Ovdje nisu ljudi koji mrze, ovdje su ljudi koji vole da budu zajedno, tako da je vrlo lijepo biti danas ovdje“, istaknuo je Mehmed Bradarić iz Maglaja.
„Tužno sjećanje. Tužni smo jer nema više onog što je bilo, nema bratstva i jedinstva, samo novac, a žrtve nisu bitne“, rekao je Ivan Flis Janin iz Slovenije.