Dana 6. 2. 2026. svečano su, na četiri lokacije – u Milanu, Cortini d’Ampezzo, Predazzu i Livigniju, službeno otvorene XXV. Zimske olimpijske igre Milano – Cortina 2026. na kojima će nastupiti 2.891 sportaša iz 92 zemlje svijeta, među kojima i 14 hrvatskih sportaša.

Tim povodom da se podsjetimo:

8. februara 1984. otvorene su XIV. Zimske olimpijske igre “Sarajevo ’84.” koje su trajale do 19. februara 1984. Sarajevo je postalo centar svjetskog i medijskog interesa. U programu je bilo alpsko skijanje (Bjelašnica i Jahorina), bob i sanjkanje (Trebević), hokej i umjetničko klizanje (Zetra i Skenderija), biatlon, nordijsko skijanje i skokovi (Igman ov).

Priča o olimpijskim igrama u Sarajevu počela je 18. maja 1978. u Ateni, gdje je Međunarodni olimpijski komitet, u konkurenciji gradova Sapporo i Göteborg, Sarajevu povjerio organizaciju XIV Zimskih olimpijskih igara. Nakon Moskve (SSSR), Jugoslavija je bila druga socijalistička zemlja koja je dobila organizaciju ovih igara.

Bio je to najveći sportski događaj ikada održan na našim prostorima. Na Olimpijadi je uzelo učešća 1.437 sportaša iz 49 zemalja, što je bilo najviše u dotadašnjoj povijesti Igara, te press klub od 4.500 novinara i snimatelja.

Baklja je iz Olimpije stigla u Sarajevo s prijeđenih 5.289 kilometara preko Dubrovnika, Splita, Zagreba, Skoplja, Novog Sada, Beograda… U ime sportaša, olimpijsku zakletvu položio je skijaš Bojan Križaj, u ime sudaca Dragan Perović, a čast da na stadionu Koševo upali olimpijski plamen pred 60.000 gledalaca pripala je jednoj od najboljih jugoslavenskih klizačica, zagrepčanki Sandi Dubravčić. Najveće zadovoljstvo domaćinima donio je slovenski alpski skijaš Jure Franko, osvojivši srebrnu medalju u veleslalomu, što je bila i prva medalja koju je Jugoslavija osvojila na nekim zimskim olimpijskim igrama. Franka su Sarajlije bodrile s transparentima na kojima je pisalo: “Volimo Jureka više od bureka”.

U Sarajevu je, pored brojnih sportskih objekata, izgrađeno 2.850 stanova, više hotela, a otvoreno je gotovo 9.500 radnih mjesta. Olimpijske igre su koštale 143 milijuna dolara. Prodano je preko 260.000 ulaznica, mahom strancima, a putem tv mreža, igre je pratilo oko 2 milijarde ljudi u svijetu.

Ono što je obilježilo ovaj zlatni period Sarajeva su i nevjerojatni ljudi koji su se potrudili da budu bolji nego ikada ranije.

Kada su u rano jutro 9. februara strani novinari izašli na ulice kako bi ovjekovječili kolaps Igara, nakon velikog snijega koji je napadao prethodne noći, ostali su zaprepašteni jer snijega nije bilo. Građani, od onih najmlađih, do onih najstarijih, uklonili su snijeg sa svih prometnica, bez da ih je itko pozvao da to urade. Radno vrijeme trgovina, restorana i banaka nije bilo ograničeno i radili su dok god je bilo potrebe. Oni koji su došli gledati Igre bez da su unaprijed rezervirali hotel, pa zbog toga ostali bez smještaja, bili bi odvedeni u nečiji dom, gdje su najčešće i ostajali kao gosti domaćina.

„Zlatnu medalju treba dati svim građanima Sarajeva“, napisao je nakon Olimpijade jedan od stranih novinara, čime je odao počast Sarajlijama.

Igre su protekle u prijateljskoj atmosferi, za koju su bili zaslužni iznimno ljubazni domaćini, te su ostale upamćene kao vrlo ugodne za natjecatelje kao i za gledatelje, a ni članovi MOK-a nisu ostali ravnodušni pa su ih proglasili najbolje organiziranim zimskim olimpijskim igrama do tada. Na ceremoniji zatvaranja Zimskih olimpijskih igara, tadašnji predsjednik Međunarodnog organizacionog komiteta, Juan Antonio Samaranch, rekao je kako je Sarajevo najbolji organizator Zimskih olimpijskih igara do tada u njihovoj historiji. “Doviđenja drago Sarajevo”, rekao je.

Slobodno se može reći da su VIII. Mediteranske igre, koje su održane od 15. – 29. 9. 1979. u Splitu pod visokim pokroviteljstvom predsjednika SFR Jugoslavije Josipa Broza Tita, i protekle u potpunom prijateljskom tonu svih učesnika bez ijednog izgreda, obzirom na antagonizme pa i otvorene sukobe među pojedinim zemljama mediteranske regije, širom otvorile vrata nadolazećim sportskim događajima i postavile temelje za uspjeh kako XIV. zimskih olimpijskih igara “Sarajevo 84”, tako i kasnije XIV. Ljetne univerzijade, održane u Zagrebu od 8. – 19. 7. 1987. godine. Sve tri sportske manifestacije polučile su potpuni sportski i društveni, a prvenstveno i politički uspjeh Jugoslavije u promociji mira, tolerancije i uvažavanja svih pa i onih zemalja koje su politički bile sukobljene.

Ujedno, u ekonomskom smislu igre su potakle izgradnju mnogih sportskih objekata i prateće infrastrukture, ali i promociju domaćeg turizma, što je u narednim godinama dalo znatan poticaj ekspanzivnom razvoju turističke djelatnosti.