100 godina komunističkog pokreta u Austriji

U subotu 03. 11. 2018. godine, predstavnici SRP-a su, pozvani od Partije rada Austrije (PdA), prisustvovali na obilježavanju 100 godina komunističkog pokreta u Austriji u Beču. Obilježavanje ove važne obljetnice upriličeno je prigodnim političkim i kulturnim programom. U popodnevnim satima održan je prosvjedni skup kod spomenika Johanna Kopleniga i spomenika žrtava nacističkog terora za vrijeme okupacije u Drugom svjetskom ratu. Da podsjetimo, Johann Koplenig bio je dugogodišnji član i kasnije predjsednik KP Austrije, antifašist i ilegalac tokom austrofašističke diktature Engelberta Dollfussa, kao i za vrijeme okupacije od strane njemačkih nacista. Po završetku rata 1945. godine, izabran je za predsjednika KP Austrije na čijem se čelu nalazio do 1965. Bio je i jedan od suosnivača „Druge republike“. Cilj skupa bio je pritisak na gradske vlasti Beča da se drugu Koplenigu dodijeli trg ili ulica na mjestu gdje se nalazi spomenik kao i zgrada u kojoj je djelovala KP Austrije. Nastavak svečanog programa započeo je pozdravnim govorom prisutnim članovima, gostima kao i gostujućim delegacijama, među kojima su se uz SRP našli i NKPJ (Nova komunistička partija Jugoslavije) iz Srbije kao i KKE (Komunistička partija Grčke). Publiku je sačinjavala, uz prisustvo starijih drugarica i drugova, većinom mlađa populacija, što je jedna od pozitivnih stavki manifestacije. Predstavnik KJÖ (Komunistička omladina Austrije), drug Rafaell Schöberl, održao je govor u kojem je analizirao povijest omladinske organizacije kao i ciljeve u budućnosti, dobivši ovacije od svih prisutnih u sali. Između izlaganja organizatora i gostujućih delegata, održano je kratko predavanje u čast četvorice članova Centralnog komiteta KPA koji su svoje živote izgubili u borbi protiv fašizma. Uslijedio je govor predsjednika PdA , druga Otta Brucknera, koji je, uz pozdrave svima prisutnima, održao vatreni govor, referirajući se na slavne tradicije KPA kao i osnivanja Partije rada Austrije kao ideološke slijednice povijesne KP. Nakon govora, primio je troje novih članova u redove partije. U nastavku su govore održali delegati gostujućih partija kao i predstavnik SRP-a. Naše izlaganje možete pročitati ovdje:

Drage drugarice i drugovi, dragi gosti

U ime Socijalističke radničke partije Hrvatske, u ime Koordinacije komunističkih i radničkih partija s jugoslavenskog prostora i u svoje lično ime, pozdravljam sve prisutne i zahvaljujem Radničkoj partiji Austrije, na pozivu da prisustvujemo na obilježavanju ovog značajnog jubileja 100-te godišnjice osnivanja Komunističke partije Austrije.

U to vrijeme velikih društvenih promjena, nakon I. svjetskog rata i urušavanja četiri velika carstva, pod utjecajem ideja Velike oktobarske socijalističke revolucije, osnivane su komunističke i radničke partije u mnogim zemljama Evrope.

KPA je, poput ostalih revolucionarnih bratskih partija, na svom putu nailazila na brojne prepreke koje je pred nju postavljao buržoaski režim. Bila je zabranjivana, iskusila je razdoblje ilegalnog rada i progona, uključila se u pokret otpora za vrijeme II. svjetskog rata i nacističke okupacije i, kao doprinos slobodi, u toj je borbi položila oko 2.000 života svojih članova, za što im dugujemo vječnu zahvalnost.

Radnička partija Austrije, kao slijednik ideja KPA, s razlogom može biti ponosna na svoje prethodnike.

Sličan put prešli su i jugoslavenski komunisti, čija se 100-ta godišnjica od osnivanja navršava slijedeće godine. Represija, progoni, hapšenja, zatvaranja, mučenja i likvidacije, za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, nisu ih slomili ni pokolebali, kao ni njihove drugove iz inozemnih bratskih partija, već, naprotiv, učvrstili u njihovoj borbi. Austrijski i jugoslavenski komunisti zajedno su se borili kao pripadnici Internacionalnih brigada u Španjolskom građanskom ratu na strani Republikanske vlade, čime su u praksi potvrdili pripadnost proleterskom internacionalizmu.

Jugoslavenski komunisti, predvođeni Josipom Brozom Titom, uspjeli su predvidjeti događaje koji su prethodili II. svjetskom ratu i spremno su ga dočekali, organizirali su i poveli narod u Narodnooslobodilačku borbu i izvojevali Socijalističku revoluciju. Nakon rata, uspješno je provedena obnova do temelja porušene infrastrukture, agrarna reforma i industrijalizacija i, po prvi put u povijesti, implementirana ideja samoupravljanja, kao neupitna emancipatorska težnja, i uspješno je riješeno nacionalno pitanje. To, uz politiku nesvrstanosti na vanjskom planu, omogućilo je najduži period mira na Balkanu.

Nakon tektonskih društveno političkih procesa iz 90-ih godina prošlog stoljeća, kojih je cilj bio prodor krupnog kapitala na istok i osvajanje novih teritorija, ukinuto je socijalističko uređenje u istočnoj Evropi i samoupravljanje u Jugoslaviji.

Hrvatska je, zajedno sa Slovenijom, činom jednostrane secesije i teritorijalno dezintegrirala Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju. Svoje je financije predala inozemnim bankama, a infrastrukturu inozemnim upravljačima. Vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju, koje je bilo u rukama proizvođača, oteto je i dato izabranim pojedincima ili prodato stranim vlasnicima. Isto se dogodilo i s hotelskim objektima. Već treće desetljeće provodi se deindustrijalizacija zemlje i ona upravo ulazi u završnu fazu krizom brodogradnje, koja je svojevremeno Jugoslaviju uzdigla u sam vrh svjetske brodogradnje. Upitan je daljnji opstanak brodogradilišta „Uljanik“, koje je osnovano još 1856. godine u Puli za vrijeme vladavine Austro-Ugarske u Istri, kao „K.u.K. See Arsenal“. Paralelno s ukidanjem industrijskih pogona, otvaraju se strani mega-trgovački lanci, čime postajemo tržište za strane proizvode.

Provedena je posvemašnja revizija povijesti, negiraju se dostignuća iz socijalističkog razdoblja, obnavljaju se suprotnosti iz vremena II. svjetskog rata, pobjednici se stigmatiziraju i ukida sjećanje na njih, uništavaju se spomen-obilježja na te događaje, ukidaju nazivi ulica koja su nosila imena učesnika iz revolucionarne prošlosti. Istovremeno, uzdižu se na razinu pravednosti poraženi kvislinški kolaboracionisti okupatora. Prisutnost klerofašističke ideje primjećuje se u mnogim segmentima društva, uz toleranciju, blagonaklonost pa i podržavanje i učešće i samih institucija države. Ta pojava prelazi i samu državnu granicu, jedan njen čin odvija se i ovdje u Austriji, na Blajburškom polju, gdje se svake godine u maju sljedbenici ustaške ideologije okupljaju na sramotu svih civiliziranih normi. Sa zadovoljstvom primjećujemo da su ove godine i institucije države Austrije počele uvoditi tamo red, što pozdravljamo. Upravo tu vidimo mogućnost suradnje i zajedničkog djelovanja ubuduće između naših dviju partija.

Pojava i jačanje desnih, pa i klerofašističkih struja, nije imanentno samo Hrvatskoj. Ono je prisutno i u ostalim dijelovima. Najprije se pojavilo u dijelu nekadašnjih socijalističkih država istočne Evrope, a zadnjih desetljeća i u zemljama zapadne Evrope. To su opasne tendencije koje traže mobilizaciju svih progresivnih subjekata, a od nas pripadnika klasnog političkog spektra traži potpunu nesebičnu predanost duhu proleterskog internacionalizma.

Drugarice i drugovi, kao što sam spomenuo, slijedeće godine navršava se 100 godina od osnivanja Socijalističke radničke partije Jugoslavije – Komunista. Na II. Kongresu, partija je promijenila ime u Komunistička partija Jugoslavije. Na 10. sjednici Koordinacije Komunističkih i Radničkih partija s jugoslavenskog prostora, održanoj pred dva tjedna u Makedoniji, donesena je odluka da Koordinacija organizira 100-godišnjicu osnivanja partije slijedeće godine, na mjestu osnivanja u Beogradu. Vjerujemo da ćemo odluku izvršiti te da ćemo biti u stanju uzvratiti na gostoprimstvu koje ste nam ukazali.

Za međunarodnu suradnju i solidarnost na putu za ostvarenje socijalizma.

Hvala na pažnji

U Beču 3. novembra 2018.

Socijalistička radnička partija Hrvatske

U daljnjem tijeku večeri, održana je predstava pod imenom „Gospođa Kapital i Dr. Marx“ berlinskog kazališta Weber-Herzog, u kojoj su na pozornici, na šaljiv, ali edukativan način, predstavili sadržaje „Kapitala“ Karla Marxa. U 100 minuta su prisutnima, humorističnim dijalogom Karla Marxa s predstavnicom kapitala, objašnjeni marksistička analiza robe, uporabne vrijednosti, radne snage, razmjenske vrijednosti kao i kontraargumenti kapitalista i kontradiktornosti koje su aktualne kako nekad tako i sad.

Održan je i trilateralni sastanak između predstavnika PdA, NKPJ i SRP-a u cilju jačanja suradnje među partijama, razmjene informacija kao i budućeg djelovanja. Svjesni činjenice da samo zajedničkim djelovanjem i planiranom koordinacijom djelovanja možemo voditi borbu protiv neprijatelja radničke klase i imperijalizma na našim prostorima, manifestiran je proleterski internacionalizam kao vječni ideal.

Ovim putem se zahvaljujemo Partiji rada Austrije na organizaciji i gostoprimstvu.

 

Socijalistička radnička partija