Search results for 21. IMCWP

21. MEĐUNARODNI SUSRET KOMUNISTIČKIH I RADNIČKIH PARTIJA IMCWP

U Izmiru je od 18. do 20. listopada održan 21. Međunarodni sastanak komunističkih i radničkih partija, pod zajedničkim pokroviteljstvom Komunističke partije Turske TKP, u svojstvu domaćina, i Komunističke partije Grčke KKE. Referentna tema bila je „100. godišnjica osnivanja komunističke internacionale – Borba za mir i socijalizam se nastavlja“. Usprkos kompleksnim uvjetima, uzrokovanim Turskom vojnom intervencijom na sjeveroistoku Sirije, sastanku su se odazvala 137 delegata koji su predstavljali 74 partije iz 58 zemalja sa svih kontinenata kako bi raspravili i izmijenili iskustva o izazovima s kojima se susreće međunarodni komunistički i radnički pokret, u kontekstu rastućih socijalnih i klasnih nejednakosti i imperijalističkih pritisaka i izrabljivanja podčinjenih naroda i radnika. Susret je zaključen zajedničkom izjavom dostupnom na slijedećem linku.

https://www.solidnet.org/article/21-IMCWP-Appeal-of-the-21st-International-Meeting-of-Communist-and-Workers-Parties/

S jugoslavenskog prostora skupu su se odazvali predstavnici KP Makedonije, Komunisti Srbije, NKPJ iz Srbije i SRP-a iz Hrvatske.

INTERVENCIJA NA 21. MEĐUNARODNOJ KONFERENCIJI KOMUNISTIČKIH I RADNIČKIH PARTIJA

Dragi drugarice i drugovi,

Dozvolite mi da se prije svega zahvalim organizatorima TKP i KKE na trudu uloženom na organizaciji ovog važnog skupa i na pozivu koji nam je upućen. Čast i zadovoljstvo mi je da vas sve skupa pozdravim u ime SRP-a, u ime koordinacije KP i RP s jugoslavenskog prostora i u svoje lično ime.

Dozvolite mi malu digresiju. Danas, 100 godina od osnivanja komunističke Interancionale, želim podsjetiti da protiče i stoljeće od pojave fašizma. U te okvire pokušao sam smjestiti svoje izlaganje.

Komunisti, komunističke partije i njihovi simboli, pod stalnim su pritiskom, pa i progonom, u mnogim evropskim državama. Ta pojava je znatno izraženija u istočnoevropskim zemljama u kojima je do kontrarevolucionarnih promjena 90-ih godina prošlog stoljeća vladalo socijalističko društveno uređenje. Paralelno s time jačaju i ultradesni fašistički pokreti. I ta je pojava izrazitija u bivšim socijalističkim zemljama.

Stalna antikomunistička kampanja provodi se i unutar institucija EU. Zadnja u nizu tih pojava je rezolucija EU parlamenta usvojena 19. septembra u Strasbourgu, u sklopu obilježavanja 80. godišnjice početka II. svjetskog rata, kolokvijalno nazvanu „Važnost evropskog sjećanja za budućnost Evrope“, kojom se izjednačavaju fašizam i komunizam. Ta rezolucija, osim što se koristi selektivnim odabirom argumenata, apsurdnim improviziranim konstrukcijama i zamjenom teza, je i neznanstvena.

Fašizam i komunistička ideja sušta su suprotnost. Dok je fašizam u svojoj biti zločinački, rasistički, on ljudsku vrstu dijeli na nadljude i podljude, gospodare i sluge, na višu rasu i nižu, podčinjenu, pri čemu viša rasa ima pravo nižu istrijebiti, socijalizam, odnosno komunistička ideologija, ukida neprirodne barijere među ljudima i nudi viziju pravednog društva i ispunjenje ljudskih emancipatorskih težnji.  To što je u jednom razdoblju došlo do usporavanja ili zastranjenja u realizaciji, posljedica je ljudskog faktora i vanjskog utjecaja, a ne ideje.

 

Kao povod za izjednačavanje fašizma i komunizma poslužio je Pakt Ribbentrop – Molotov, koji je iz pragmatičkih razloga, s ciljem kupovanja vremena, potpisan u kolovozu 1939. godine, tik pred početak rata. Podnosioci prijedloga rezolucije, među kojima i Poljska, ne znaju ili zaboravljaju ili namjerno prešućuju činjenice:

– da je, Poljska isti takav sporazum o prijateljstvu i nenapadanju s nacističkom Njemačkom potpisala još 1934. godine.

– da je Poljska, nakon aneksije Čehoslovačke, i sama anektirala područje Tešina, a dio Slovačke je prisvojila Mađarska, također predlagač rezolucije.

– da su u rujnu 1938. godine s nacističkom Njemačkom sporazum potpisale Engleska, Francuska i Italija, nadajući se da će za njih uništiti Sovjetski Savez.

– da su Engleska i Francuska prihvatile i podržale aneksiju Austrije i dijelova Čehoslovačke 1938. godine.

– da je Sovjetski Savez u 30-ima prošlog stoljeća ustrajno pokušavao postići bilo kakav dogovor s Englezima i Francuzima, ali uzalud.

– da je bio voljan i na neki oblik zajedničkog djelovanja s Francuskom i Čehoslovačkom na sprječavanju aneksije, ali je Poljska bila ta koja nije dopuštala prelazak jedinica Crvene armije preko svog teritorija.

Sve su to bile kapitalističke zemlje pa bi se analogno zločinačkim trebali proglasiti nacizam i kapitalizam, što bi ustvari bio i ispravan zaključak.

Fašizam i njegov pandan nacizam čeda su kapitalizma, njih je iznjedrio kapitalizam da bi se zaštitio od nailazećeg socijalizma. I kad je taj nakazni plod ojačao, stisnuo je Evropu čeličnom pesnicom. I gle, iz tog stiska Evropu je oslobodio komunizam na način da je u srazu s fašizmom i nacizmom podnio proporcionalno i apsolutno najveće žrtve i materijalna razaranja  i porazio i onesposobio proporcionalno i apsolutno najviše nacističkih vojnih efektiva, oko 80%,, po zasluzi primarno sovjetske Crvene armije i pokretima otpora u okupiranim zemljama koje su vodili komunisti. S ponosom ističem ulogu jugoslavenskih partizana koji su, pod vodstvom komunista, samoorganizirano i uspješno vodili jedan od najvećih, zapravo jedini ozbiljni unutrašnji otpor Hitleru i njegovim domaćim i stranim pomagačima.

Glasanju o rezoluciji pristupilo je 8 zastupnika iz Hrvatske i svi su glasali za rezoluciju. Glasanje zastupnika koji pripadaju  konzervativnom klerofašističkom spektru nas ne iznenađuje. Oni su postupili dosljedno svome uvjerenju. Ono što zabrinjava je da su za rezoluciju glasali i zastupnici iz liberalno-socijalnog krila, što je u suprotnosti s njihovim deklarativnim izjašnjavanjem kao antifašista.

Socijalistička radnička partija je jedina u Hrvatskoj osudila taj čin. To do sada nije učinila ni antifašistička udruga. Čak štoviše, u zadnje vrijeme nastupa kao paravan za antikomunizam. To znači da mi u ovom trenutku nemamo klasnih saveznika, a tako je, vjerujem, i u mnogim sredinama.

Nakon kontrarevolucionarnih promjena 90-ih i urušavanje socijalističkog poretka u Istočnoj Evropi, imperijalističke sile nisu se zaustavile. Njihov je krajnji cilj iskorjenjivanje komunističke ideje, misli, prakse i emancipatorskih težnji iz javnog prostora, a gore navedeni primjeri trasiranje su tog puta

Rezimirajući proteklo stoljeće, moramo se prisjetiti upozorenja koje je izrekla revolucionarka i komunistkinja Klara Zetkin:  „Dok god postoji kapitalizam, dotle će postojati osnovni preduvjet za razvoj fašizma“. To je dovoljan razlog da nas drži budnim. Klasnih saveznika nemamo, okruženi smo masama čija je razina klasne svijest ispod one pred jednim stoljećem i upućeni smo da jačamo međusobnu suradnju.

Revolucija se nastavlja.

 

U Izmiru 18. – 20. oktobra 2019.

Vladimir Kapuralin

U IZMIRU ODRŽAN SASTANAK RADNE GRUPE IMCWP

8. lipnja u Izmiru, u Turskoj, završen je sastanak radne grupe Međunarodnog susreta komunističkih i radničkih partija IMCWP, na kojem se raspravljalo o pitanjima vezanim za organizaciju 21. međunarodnog sastanka ove godine .

Na sastanku su sudjelovale delegacije sljedećih članica radne grupe: Komunistička partija Brazila, Komunistička partija Kine, Komunistička partija Kube, AKEL Cipar, Komunistička partija Češke i Moravske, Komunistička partija Grčke, Radnička partija Mađarske , Komunistička partija Indije, Komunistička partija Indije marksista, Tudeh partija Irana, Radnička partija Koreje, Komunistička partija Libanona, Komunistička partija Nepala, Palestinska komunistička partija, Komunistička partija Portugala, Komunistička partija Ruske Federacije, Komunistička partija Španjolske, Komunistička partija Južne Afrike, Komunistička partija Turske, Komunistička partija Ukrajine, Komunistička partija Vijetnama, Komunistička partija španjolskog naroda, Komunistička partija Sirije- ujedinjena, Komunistička partija Italija, Komunistička partija Francuske.

Odlučeno je da će se sljedeći 21. Međunarodni susret komunističkih i radničkih partija IMCWP održati u Izmiru, od 18. – 20. oktobra, u suorganizaciji Komunističke partije Turske i Komunističke partije Grčke. Tema 21. IMCWP bit će: “100. godišnjica osnivanja Komunističke internacionale. Borba za mir i socijalizam se nastavlja!”.

Također je odlučeno da se organizira misija solidarnosti komunističkih i radničkih stranaka u Siriji, dok će se u sljedećih nekoliko dana objaviti četiri rezolucije solidarnosti s narodima i strankama Irana, Sirije, Sudana i Poljske.

 

Vladimir Kapuralin

Izvještaj sa sastanka Evropske inicijative komunističkih i radničkih partija u Bruxellesu 9. – 10. XI. 2019.

U organizaciji KP Grčke (KKE), 9. i 10. ovog mjeseca, održana je u Bruxellesu u zgradi Evropskog parlamenta, Plenarna sjednica Inicijative komunističkih i radničkih partija Evrope (CWPE).

Tema sastanka bila je „Odgovor komunista na rezoluciju Evropskog parlamenta kojom se izjednačavaju fašizam i komunizam“. Sastanku je prisustvovalo 38 partija iz 32 zemlje. Osim iz zemalja EU, prisustvovali su i predstavnici radničkih i komunističkih partija Rusije, Bjelorusije, Ukrajine, Moldavije, Turske, a s jugoslavenskog prostora ili, kako to danas političari imaju običaj kazati, Regiona, odazvali su se predstavnici Socijalističke radničke partije Hrvatske i Komunisti Srbije

Pozdravni govor održao je Kostas Papadakis, a uvodni i veoma iscrpni govor sekretar KKE, Dimitris Koutsoumbas.

„Svjesni smo svoje odgovornosti, o velikoj povijesnoj baštini i obilježavajući 100 godina Komunističke internacionale podsjećamo se na drugove koji su dali svoje živote u borbi protiv eksploatacijskog kapitalističkog sistema, za novo socijalističko društvo …“, započeo je svoj govor.

U govoru se osvrnuo na kapitalistički sistem koji boluje od nesavladive kontradikcije, oštrenja osnovnog proturječja između društvenog karaktera proizvodnje i raspodjele, a kapitalistička anarhija uzrokuje prekomjerne krize, kao što se to zapazilo u posljednjem desetljeću.

Snažno je osuđena rezolucija Evropskog parlamenta o izjednačavanju fašizma i komunizma, koja vodi daljnjoj fašizaciji Evrope. Naročito su bili žestoki predstavnici KPRF, kao i drugi s područja nekadašnjeg SSSR-a. Argumentirano su isticali ulogu Crvene armije i sovjetskih građana u slomu nacizma, ali i kao podnositelji najvećih žrtava. Mladi predstavnik KPRF uz ostalo se i zahvalio svima na spomen žrtava Sovjetskog Saveza i doprinos Crvene armije u II. svjetskom ratu.

To su podržali i ostali govornici, dok su predstavnici SRP-a i KS istakli doprinos naše NOB-e i socijalističke revolucije.

Održane su važne intervencije: protiv antikomunističkog progona KP u Poljskoj, protiv imperijalističkih ratova, 20. godišnjice NATO agresije protiv SR Jugoslavije, povodom sedamdesete godišnjice NATO-a: osuda njegovih zločina i za raspuštanje američko-NATO vojnih baza.

Istaknut je značaj sastanka 21. IMCWP u Izmiru, kojeg su zajednički organizirale TKP i KE (http://www.srp.hr/?s=21.+IMCWP).

Internacionalistička solidarnost izražena je narodu i KP Venazuele, Kube, Bolivije, palestinskom narodu. U fokusu su bili i 8. mart, dan borbe za prava žena; radnički praznik ,1. maj; Dan pobjede, 9. maj; pravo na obrazovanje.

Program sljedećeg razdoblja su: mobilizacije, višestrani događaji protiv imperijalističkih ratova i intervencija, široke kampanje za otkrivanje ubojite uloge NATO-a i borbe za uklanjanje euroatlantskih baza, solidarnost prema izbjeglicama, žrtvama ratova i kapitalističke eksploatacije; organizacija borbe protiv nepopularnih strategija EU; 75. godišnjica pobjede u II. svjetskom ratu: 150.godišnjica rođenja Vladimira Iljiča Lenjina; 200.godišnjica rođenja Friedricha Engelsa; jačanje proleterskog internacionalizma.

Dojmljiva je bila energija koju su pokazali svi prisutni delegati. Veličanstvena ideja komunističke misli u današnjem vremenu dobila je svoju konačnu potvrdu.

Delegati su bili kritični prema stanju u svojim vlastitim državama. Ukrajinci prema jačanju fašizma, situacije u Dombasu. Bilo je izlaganja i o falsificiranju Staljinovih dokumenata od strane Hrušćova, uništavanju spomenika i mijenjanja imena ulica – zvuči poznato.

Skup je završen uz zvukove „Internacionale“.

Na marginama susreta, predstavnik SRP-a razgovarao je s Davidom Rosiem i mladim predstavnicima KP Švicarske, Marcom Rizom iz KP Italije Posebni razgovori vođeni su sa drugovima iz Finske koji su se zainteresirali za tekst našeg izlaganja i web-stranicu na kojoj nas mogu pronaći, te susret sa dva druga iz Engleske s kojima je vođen dugi razgovor za vrijeme večere. Tema razgovora: uglavnom Jugoslavija i samoupravljanje kao primjer, Churchill, Tito, Deakin, autor „Najviše planine“, i nije se mogao izbjeći glumac engleskog porijekla Richard Burton u ulozi druga Tita u filmu „Sutjeska“.

 

Ivan Pavičevac

INTERVENCIJA SRP-a NA SASTANKU EVROPSKE INICIJATIVE KOMUNISTIČKIH I RADNIČKIH PARTIJA, BRUXELES 9. – 10. XI. 2019.

Dragi drugarice i drugovi,

dozvolite mi da se, prije svega, zahvalim Komunističkoj partiji Grčke (KKE) na trudu uloženom na organizaciji ovog važnog skupa i na pozivu koji nam je upućen. Čast i zadovoljstvo mi je da vas sve skupa pozdravim u ime SRP-a, u ime koordinacije KP i RP s jugoslavenskog prostora i u svoje lično ime.

Komunisti, komunističke partije i njihovi simboli pod stalnim su pritiskom pa i progonom u mnogim evropskim državama. Ta pojava je znatno izraženija u istočnoevropskim zemljama, u kojima je do kontrarevolucionarnih promjena 90-ih godina prošlog stoljeća vladalo socijalističko društveno uređenje. Paralelno s time jačaju i ultradesni fašistički pokreti. I ta je pojava izrazitija u bivšim socijalističkim zemljama.

Stalna antikomunistička kampanja provodi se i unutar institucija EU. Zadnja u nizu tih pojava je rezolucija EU parlamenta, usvojena 19. septembra u Strasbourgu, u sklopu obilježavanja 80. godišnjice početka II. svjetskog rata – kolokvijalno nazvana „Važnost evropskog sjećanja za budućnost Evrope“ –  kojom se izjednačavaju fašizam i komunizam. Ta rezolucija, osim što se koristi selektivnim odabirom argumenata, apsurdnim improviziranim konstrukcijama i zamjenom teza, je i neznanstvena.

Fašizam i komunistička ideja su sušta suprotnost. Dok je fašizam u svojoj biti zločinački, rasistički, on ljudsku vrstu dijeli na nadljude i podljude, gospodare i sluge, na višu rasu i nižu, podčinjenu, pri čemu viša rasa ima pravo nižu istrijebiti, socijalizam, odnosno komunistička ideologija, ukida neprirodne barijere među ljudima i nudi viziju pravednog društva i ispunjenje ljudskih emancipatorskih težnji. To što je u jednom razdoblju došlo do usporavanja ili zastranjenja u realizaciji, posljedica je ljudskog faktora i vanjskog uticaja, a ne ideje.

Kao povod za izjednačavanje fašizma i komunizma poslužio je pakt Ribbentrop – Molotov, koji je iz pragmatičkih razloga, s ciljem kupovanja vremena, potpisan u kolovozu 1939. godine, tik pred početak rata. Podnosioci prijedloga rezolucije, među kojima i Poljska, ne znaju ili zaboravljaju ili namjerno prešućuju činjenice:

– da je Poljska isti takav sporazum o prijateljstvu i nenapadanju s nacističkom Njemačkom potpisala još 1934. godine;

– da je Poljska, nakon aneksije Čehoslovačke, i sama anektirala područje Tešina, a dio Slovačke je prisvojila Mađarska, također predlagač rezolucije;

– da su u rujnu 1938. godine s nacističkom Njemačkom sporazum potpisale Engleska, Francuska i Italija, nadajući se da će za njih uništiti Sovjetski Savez;

– da su Engleska i Francuska prihvatile i podržale aneksiju Austrije i dijelova Čehoslovačke 1938. godine;

– da je Sovjetski Savez u 30-ima prošlog stoljeća ustrajno pokušavao postići bilo kakav dogovor s Englezima i Francuzima, ali uzalud;

– da je bio voljan i na neki oblik zajedničkog djelovanja s Francuskom i Čehoslovačkom na sprječavanju aneksije, ali je Poljska bila ta koja nije dopuštala prelazak jedinica Crvene armije preko svog teritorija.

Sve su to bile kapitalističke zemlje pa bi se analogno zločinačkim trebali proglasiti nacizam i kapitalizam, što bi ustvari bio i ispravan zaključak.

Fašizam i njegov pandan nacizam čeda su kapitalizma, njih je iznjedrio kapitalizam da bi se zaštitio od nailazećeg socijalizma. I kad je taj nakazni plod ojačao, stisnuo je Evropu čeličnom pesnicom. I gle, iz tog stiska Evropu je oslobodio komunizam, na način da je u srazu s fašizmom i nacizmom podnio proporcionalno i apsolutno najveće žrtve i materijalna razaranja i porazio i onesposobio proporcionalno i apsolutno najviše nacističkih vojnih efektiva, oko 80%, po zasluzi primarno Sovjetske Crvene armije i pokreta otpora u okupiranim zemljama koje su vodili komunisti. S ponosom ističem doprinos jugoslavenskih partizana, koji su pod vodstvom komunista samoorganizirano i uspješno vodili jedan od najvećih, zapravo jedini ozbiljni unutrašnji otpor Hitleru i njegovim domaćim i stranim pomagačima.

Glasanju o rezoluciji pristupilo je 8 zastupnika iz Hrvatske i svi su glasali za rezoluciju. Glasanje zastupnika koji pripadaju konzervativnom klerofašističkom spektru nas ne iznenađuje. Oni su postupili dosljedno svome uvjerenju. Ono što zabrinjava je da su za rezoluciju glasali i zastupnici iz liberalno-socijalnog krila, što je u suprotnosti s njihovim deklarativnim izjašnjavanjem kao antifašista.

Socijalistička radnička partija je jedina u Hrvatskoj osudila taj čin – to je sa zakašnjenjem učinila i antifašistička udruga koja, štoviše, u zadnje vrijeme nastupa kao paravan za antikomunizam. To znači da mi u ovom trenutku nemamo klasnih saveznika, a tako je, vjerujem, i u mnogim sredinama.

Nakon kontrarevolucionarnih promjena 90-ih i urušavanje socijalističkog poretka u Istočnoj Evropi, imperijalističke sile nisu se zaustavile. Njihov je krajnji cilj iskorjenjivanje komunističke ideje, misli, prakse i emancipatorskih težnji iz javnog prostora, a gore navedeni primjeri trasiranje su tog puta

Rezimirajući proteklo stoljeće, moramo se prisjetiti upozorenja koje je izrekla revolucionarka i komunistkinja Klara Zetkin: „Dok god postoji kapitalizam, dotle će postojati osnovni preduvjet za razvoj fašizma“. To je dovoljan razlog da nas drži budnima. Klasnih saveznika nemamo, okruženi smo masama čija je razina klasne svijesti ispod one pred jednim stoljećem i upućeni smo da jačamo međusobnu suradnju.

Revolucija se nastavlja.

 

Bruxelles, 9. XII. 2019.

 

Ivan Pavićevac


Hit Counter by http://yizhantech.com/