Archive for Antifašizam

IGMANSKI MARŠ 2020

U subotu, 25. januara, svečano je obilježena 78. godišnjica izuzetno napornog i po ishod neizvjesnog podviga kojeg su izveli borci u toku NOB-e poznatog kao Igmanski marš.

Rezime:

Tokom II. neprijateljske ofenzive u istočnoj Bosni, Prva proleterska brigada, koja je netom osnovana 21. XII. 1941. godine, u Rudu, našla se, nakon borbi s brojčano i tehnički nadmoćnijim neprijateljskim snagama na Romaniji, u nezavidnom položaju. S obzirom da nije bilo uslova za uspješan nastavak borbenih djelovanja, štab brigade, nakon procjene situacije, donosi odluku o napuštanju zone i prelazak na oslobođeni teritorij prema Foči, čime bi se izbjeglo opkoljavanje brigade na uskom prostoru i njeno uništenje.

S obzirom da su se na pravcu istočno od Sarajeva nalazile jake neprijateljske snage, a isto je bilo i u zapadnoj Bosni, štab brigade odlučuje se na obilaženje Sarajeva sa zapadne strane, silazak u Sarajevsko polje i prelazak planine Igman, na putu prema slobodnoj teritoriji. Potez je bio rizičan zbog otvorenog terena, neprijateljskih posada u Sarajevu i ekstremno nepovoljnih vremenskih uvjeta, ali se procjena da neprijatelj ne očekuje da će partizani krenuti tim pravcem pokazala ispravnom.

720 boraca I. proleterske brigade, među kojima je bilo ranjenika i bolesnih, započelo je 27. januara 1942. godine, po dubokom snijegu i pri temperaturi od -32°C, uspon na planinu Igman. Usiljeni marš pod komandom Koče Popovića trajao je punih 18 sati, taktički je uspio i značajni je dio epopeje Narodno oslobodilačkog rata.

Obilježavanje:

Manifestaciju proslave tradicionalno organizira SABNOR kantona Sarajevo, a poprimila je međunarodni karakter. Ove godine, prema procjeni organizatora, bilo je oko 20  hiljada ljudi. Manifestacija je međunarodnog karaktera, na njoj se okupilo ljudi iz svih krajeva nekadašnje Jugoslavije, a bili su i predstavnici iz Austrije, Italije i Ruske Federacije. Učesnici su prepješačili etapu od Brezovice do Velikog polja na Igman u dužini od 9 km. Glavna svečanost održana je pored spomenika na Velikom polju. Iz Hrvatske je bila delegacija SABA i pun autobus ZUABA, među kojima je bilo i više članova SRP-a, iz Zagreba, Karlovca, Rijeke i Pule. Delegacija SRP-a je položila vijenac na spomenik.

I ove godine na obilježavanju su bila dva osebujna pojedinca. Slovenac Albin Pibernik, koji je tada kao 11-godišnjak na maršu učestvovao s roditeljima i vitalni 91-o godišnji Zdenko Duplančić, penzionirani pukovnik JNA, koji živi u Beogradu. Drug Duplančić predsjednik je udruge koja nastavlja sjećanje na Prvu proletersku brigadu. Rođeni je Splićanin, s 13 godina postao je SKOJ-evac, a s 14 borac Prve proleterske brigade.

Tokom manifestacije, dogodio se manji protokolarni propust. Voditelji programa nisu pozvali prisutne na odavanje počasti palima minutom šutnje pa je to samoinicijativno učinio predstavnik antifašista Crne Gore. Osim toga, umjesto da se vijenci, kojih je bio veliki broj, polože na početku, to je učinjeno na kraju programa, kad su se prisutni već počeli razilaziti.

U subotu navečer, održano je druženje uz prigodan program dijela učesnika iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije i, naravno, domaćina iz BiH. 

 

Vladimir Kapuralin

MANIPULACIJE S DANOM ANTIFAŠISTIČKE BORBE

 

Najnoviji pokušaj degradacije značaja obilježavanja antifašističkog karaktera kao državnog praznika, iniciranog od jedne od HDZ-ovih struktura u vidu Saborskog Odbora za ratne veterane, nastavak je trenda koji ima za cilj isključiti pojam antifašizma kao pozitivn0g civilizacijskog dostignuća iz javnog prostora, što Socijalistička radnička partija osuđuje. Taj trend u skladu je s revizijom novije povijesti i zamjenom teza, koja je prisutna od secesije 90-ih, uz javnu ili prešutnu podršku svih dosadašnjih vlada. Događaji na tom planu naročito su se intenzivirali nakon frustracije koju klerofašistička desnica proživljava od kad su koruške lokalne institucije zabranile ustaški dernek kod Bleiburga – Pliberka u maju ove godine.

Odgovor vrha HDZ-a na taj izazov bio je nekonzistentan, smušen. Ni jedan oponent tom prijedlogu, od premijera Plenkovića pa naniže, nije eksplicitno naglasio da se praznik neće dirati zbog suštine koju predstavlja, već su se svi od reda pozivali da bi ustupak zahtjevu išao u prilog detuđmanizacije. Iz doga derivira da je autor ideje o Danu antifašističke borbe, kao državnom prazniku, bio netko drugi, od tog bi se praznika mogli pozdraviti.

Da li je potreban bolji primjer kako HDZ prilazi antifašizmu s figom u džepu od ovoga?

Cijeli slučaj oko pokušaja ukidanja antifašističkog praznika, kao i događanja koja su prethodila, ali i uslijedila, upućuje na to da se u HDZ-u vodi rovovski rat i da se ne biraju sredstva, ali je nedopustivo da se za svoje frakcijske borbe koriste antifašizmom, jer se time vrijeđaju sve njegove žrtve.

Od odgovornosti ne amnestiramo niti antifašističke udruge, koje problemu ne pristupaju dovoljno odlučno, nego defenzivno.

Što se pak tiče „brige“ o detuđmanizaciji u HDZ-u, to ih nije smetalo kada je bivša NATO-va sekretarica odstranila Titovu bistu s Pantovčaka, što je bio čin detuđmanizacije par excellence.

 

https://www.glasistre.hr/istra/na-inicijativu-josipa-dakica-da-dan-antifasisticke-borbe-prestane-biti-praznik-i-postane-tek-spomendan-ids-sdp-i-istarski-antifasisti-porucuju-cjelinu-ove-drzave-stvorili-su-borci-nob-a-603919

 

http://www.regionalexpress.hr/site/more/kapuralin-hdz-prilazi-antifaizmu-sa-figom-u-depu

 

U Puli, 11. XI.  2019.

Vladimir Kapuralin

 

Stav, karakter, kičma

Predsjednički kandidat Zoran Milanović u medijima se navodi kao kandidat ljevice, vjerojatno zato što ima podršku SDP-a kojeg šira javnost još uvijek doživljava kao lijevu stranku. Nije istina – ni jedno, a ni drugo.

Otkako se „reformirao“ u socijaldemokratsku stranku i napravio brojne „razumne kompromise“, SDP je na kraju odustao od temelja na kojima je ljevica do tada počivala – od shvaćanja klasne raslojenosti društva – i u potpunosti prihvatio liberalno shvaćanje ljevice koja ni na koji način ne dovodi u pitanje kapitalistički poredak. Po pitanju odnosa prema radništvu, SDP definitivno nije ljevica (dva puta su bili na vlasti, oba puta su mijenjali zakon o radu, oba puta na štetu radnika), ali je zadržao neke elemente lijevog svjetonazora (antifašizam, prava žena, itd.) pa ga šira javnost percipira kao lijevu stranku. A sada je kandidat kojeg podržavaju pljunuo i na to malo lijevog što je preživjelo u SDP-u.

Odnos prema antifašističkoj baštini je gotovo jedino područje u kojem se SDP do sada razlikovao od HDZ-a. U atmosferi povijesnog revizionizma i zatiranja sjećanja na NOB, prekrajanja povijesti i konstruiranja neke nove podobne istine, „kandidat ljevice“ s prezirom i podsmijehom govori o partizanskoj baštini Hajduka, o simbolima i velikanima antifašističke borbe. Podržavajući takvog kandidata, SDP se pokazuje strankom bez ikakvog stava, bez imalo karaktera, bez kičme.

Svega koji dan nakon skandalozne izjave „kandidata ljevice“, svjedočimo turbulencijama na desnici. Saborski Odbor za ratne veterane, kojemu je na čelu HDZ-ovac Josip Đakić, amandmanom na Vladin prijedlog izmjena Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH, predlaže da Dan antifašističke borbe postane spomendan i da bude radni dan. Na njihov prijedlog stižu „oštre reakcije“ HDZ-ovog premijera i ministara (čak i Tome Medveda), koji brane prijedlog da Dan antifašističke borbe ostane blagdan i neradni dan – jer je tako htio Franjo Tuđman. Skrivajući se iza Tuđmanovih skuta, i oni jasno pokazuju da su bez stava, bez karaktera, bez kičme, baš kao i njihova kandidatkinja koja, u želji da se dodvori desnici, govori upravo nevjerojatne gluposti i laži, a uspješna je bila samo u sramoćenju Hrvatske.

Pred nama su predsjednički izbori, prilika da pokažemo što mislimo o takvim kandidatima i strankama koje ih podržavaju i da za Predsjednicu izaberemo osobu sa stavom, karakterom i kičmom – Katarinu Peović.

 

 

Vesna Konigsknecht,

predsjednica SRP-a

IZJAVA ZA MEDIJE POVODOM INTERVJUA S VESNOM PUSIĆ U GLASU ISTRE

U Glasu Istre, od subote 26. listopada, objavljen je intervju s istaknutom političkom i javnom osobom Vesnom Pusić. Odgovarajući na jedno od postavljenih pitanja, gospođa Pusić je izrekla i ovo:  „U Istri nije uništen ni jedan antifašistički spomenik i ljudi se ponose na svoje none i noniće koji su sudjelovali u oslobođenju od fašizma i pripajanju Istre Hrvatskoj“. Rečenica je prenesena cjelovito.

S drugim dijelom rečenice se slažemo, mada bi bilo potpunije reći da se ponosimo općenito sa svojim precima i svim ostalima koji su sudjelovali u oslobođenju.

U prvom dijelu rečenice, međutim, izrečena je jedna povijesna neistina. Nažalost, nije točno da u Istri nije uništen niti jedan antifašistički spomenik. I u Istri je bilo oštećenja i rušenja  spomen obilježja iz antifašističkog razdoblja, proporcionalno  puno manje nego u ostalim dijelovima Hrvatske, u ukupnoj masi od 3.000 – 3.500 primjeraka uništene plastike.

Samo u Puli i okolici oštećeno je, razrušeno ili uklonjeno 10-ak spomen obilježja, a u Istri, prema raspoloživim podacima, ukupno najmanje 54 objekta. Ne svi, ali većina tih spomenika je obnovljena zaslugom antifašističkih udruga i pojedinaca. S velikom dozom vjerojatnosti,  pretpostavljamo da počinioci svih tih zlodjela nisu bili Istrani, mada se za neke zna da jesu,  a za neke je utvrđeno da su „počinioci bili u odori hrvatske vojske“.

Prihvaćamo sve ono realno što je u opsežnom intervjuu o Istri i Istranima rekla gospođa Pusić, ali Istranima nije potrebno laskati i kititi ih nečim što ne odgovara  istini. Oni s razlogom mogu biti ponosni  sa svojom „izuzetnošću“ u određenim povijesnim razdobljima.

 

U Puli, 30. X. 2019.

 

Socijalistička radnička partija

Predsjednik Regionalne organizacije Istre

Vladimir Kapuralin

 

https://www.glasistre.hr/pula/-vladimir-kapularin-ispravlja-navode-vesne-pusic-pretpostavljamo-da-pocinitelji-svih-tih-zlodjela-nisu-bili-istrani-mada-se-za-neke-zna-da-jesu-a-za-neke-je-utvrdeno-da-su-pocinitelji-bili-u-odori-hrvatske-vojske-601785


Hit Counter by http://yizhantech.com/