Prije 130 godina, 5. 8. 1895., u Londonu umro je Friedrich Engels, njemački sociolog, filozof i revolucionar, ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta i jedan od tvoraca znanstvenog socijalizma i najutjecajnijih revolucionarnih mislilaca svijeta.
Friedrich Engelsa rodio se 28. 11. 1820. godine u Bremenu u Njemačkoj. Kao sin bogatog vlasnika tvornica tekstila mogao je lagodno živjeti, ali njegov klasni karakter nije obilježio njegov životni put kao borca za siromašne i potlačene. Još kao tinejdžer uviđao je užasne uvjete koje su podnosili radnici u industrijskoj pokrajini Rheinland u Njemačkoj, gdje je odrastao. Potkraj 1984. dobiva posao u očevoj firmi Erment & Engels u Manchesteru (Engleska). Uvjeti rada koji je zatekao su ga šokirali i trajno ga usmjerili u njegovom budućem političkom radu.Kao teoretičar marksizma počeo je djelovati u krugu njemačkih intelektualaca mladohegelovaca, u kojem je bio i Karl Marx, te je kao teoretičar i revolucionarni aktivist veliki dio vremena proveo u sjeni Karla Marxa, svog doživotnog prijatelja i suradnika s kojim je koautor „Manifesta komunističke partije“ (1848.), jednog od temeljnih radova kojim polažu temelje teorije komunizma i stvaranja besklasnog društva, što treba postići kroz proletersku revoluciju i svrgavanje kapitalizma.
Engels je bio idejni vođa europskih socijalista. Uključio se u rad Prve internacionale, 1872. je sudjelovao u radu Petoga kongresa u Haagu te je bio član Glavnoga vijeća. Pomagao je osnutak nacionalnih socijaldemokratskih stranaka te nastanak sindikata i jačanje solidarnosti među radnicima raznih država.
Njegova dijela poput „Anti-Dühring“, „Socijalizam: Utopijski i Znanstveni“, „Porijeklo porodice, privatnog vlasništva i države“ i dr. svrstavaju ga među najveće mislioce revolucionarnog pokreta i kao takvog njegova djela su od nemjerljive važnosti za svakog čiji je cilj oslobođenje čovjeka od svih oblika eksploatacije, čime definitivno zaslužuje svoje mjesto jednog od velikana revolucionarne misli.
Engels i Marx su u svojim analizama predvidjeli akumulaciju kapitala u što manje ruku tako da nas i ne treba čuditi činjenica da je tijekom velikih kriza, kada radnička klasa još više osiromašuje, bogatstvo milijardera enormno raste.
U vremenu mnogih društvenih i ekonomskih promjena u svjetlu, pogotovo trenutno ratnih i ekonomskih sukoba koji dovode do opće ekonomske i društvene nesigurnosti, Engelsova predanost radničkoj revoluciji trebala bi poslužiti kao putokaz i nadahnuće svima koji zahtijevaju bolji svijet, život dostojan čovjeka.
5. 8. 2024.
Socijalistička radnička partija Hrvatske