“Proleteri nemaju što izgubiti osim svojih lanaca. Imaju svijet za pobjedu. Svjetski radnici, ujedinite se!“

U drugoj polovini 19. stoljeća dolazi do velikih društvenih i ekonomskih promjena. Industrijska revolucija transformirala je privredu evropskih zemalja, donoseći značajan rast proizvodnje koja je ujedno pogoršavala položaj radničke klase. Radnici su radili u sve težim uvjetima, uz niske plaće i bez socijalne sigurnosti, dok se buržoazija besramno bogatila. Sve veće radničko nezadovoljstvo, uz sve veći porast ideja socijalizma, stvaralo je plodno tlo za revolucionarne promjene.

Na današnji dan prije 178 godina, 21. 2. 1848., u Londonu je objavljen „Komunistički manifest“ na zahtjev tada tajnog međunarodnog radničkog udruženja Saveza komunista. Karl Marx i Friedrich Engels su napisali ovaj proglas koji je prvo objavljen na njemačkom jeziku pod nazivom „Manifest der Kommunistischen Partei“, čiji je cilj bio objasniti povijesne zakonitosti klasne borbe i ponuditi viziju svijeta u kojem bi radnici preuzeli kontrolu nad sredstvima za proizvodnju. Tako je ovaj manifest postao jedno od najutjecajnijih političkih djela u modernoj povijesti, postavljajući temelje za ideologiju komunizma i inspirirao brojne socijalne pokrete i revolucije.

„Komunistički manifest“ je podijeljen na preambulu i četiri poglavlja, štampan je u cca 800 primjeraka par nedjelja uoči februarske revolucije i predstavljao je sintezu promišljanja društvenih odnosa u eksploatatorskom kapitalizmu. Osnovna misao koja se provlači kroz „Manifest“ je da je čitava historija čovječanstva historija klasnih borbi – borbi između eksploatiranih i eksploatatora, između podčinjenih i vladajućih klasa na različitim stupnjevima društvenog razvitka.

„Komunistički manifest“ je preveden na gotovo sve svjetske jezike, a od 2013. godine, zajedno s prvim tomom Marxovog „Kapitala“, postaje dio UNESCO baštine (Memory of the World program). Danas predstavlja jednu od najčitanijih knjiga i najutjecajnih političkih traktata. Marx i Engels su u svojim djelima predvidjeli putanju kapitalističkog razvoja i to njihova djela čini živim i relevantnim i danas.

Tako su od kraja 19. i kroz 20. stoljeće Marxove i Engelsove ideje rezultirale značajnim razvojem radničkih pokreta i osnivanjem socijalističkih i komunističkih partija uzduž svijeta. Svakako najznačajniji povijesni događaj inspiriran Manifestom bila je Velika oktobarska socijalistička revolucija 1917. u Rusiji, koja je dovela do stvaranja prvog komunističkog društva pod vodstvom boljševičke partije i Lenjina. te uvođenje jedinstvenog u svijetu samoupravnog socijalizma, s radničkim, kasnije i društvenim, samoupravljanjem u Jugoslaviji u razdoblju od 1950. – 1990., kada je radnik upravljao sredstvima za proizvodnju, ali i rezultatima svoga rada.