Socijalistička radnička partija Hrvatske (SRP) slobodarskom, bratskom i ponosnom makedonskom narodu, borcima narodnooslobodilačkog rata, antifašistima i svim građanima Makedonije, čestita 11. oktobar 1941. – Dan ustanka naroda Makedonije protiv fašističkog osvajača i domaćih slugu. Dan je to kada su prije 84 godine, na poziv Tita i Komunističke partije Jugoslavije, započeli, združeni s drugim bratskim jugoslavenskim narodima, zajednički žestoki otpor okupatoru, stvorivši od malih partizanskih odreda respektabilnu armiju koja je skršila mrskog fašističkog neprijatelja i domaće izdajnike, ostvarila mir, donijela slobodu i prosperitetni društveni razvoj, jedinstveni u svijetu – samoupravni socijalizam.
Dan ustanka naroda Makedonije obilježava godišnjicu oružane akcije Prilepskog partizanskog odreda, 11. 10. 1941., koji je, po odluci Pokrajinskog komiteta KPJ za Makedoniju, izvršio napad na neprijateljsku posadu, zatvor i telefonsku centralu u Prilepu. U znak sjećanja na ovaj događaj, u Prilepu se nalazi muzej „11. oktobar“.
Prve diverzije i sabotaže poduzete su već u aprilu i maju 1941., poput paljenja aviona, kamiona, uništavanja vlakova i ostalo. U septembru su se dogodili prvi sukobi s bugarskim jedinicama kod Bogomilskog tunela, na željezničkoj pruzi Veles – Prilep i u Vodnom kod Skoplja. U svibnju je Pokrajinski komitet KPJ za Makedoniju formirao Vojnu komisiju za pripremanje i dizanje oružanog ustanka, a u rujnu je formiran Pokrajinski štab partizanskih odreda Makedonije za rukovođenje oružanim akcijama čiji su članovi bili Lazar Koliševski, Mirče Acev, Strašo Pindžur, Mihailo Apostolski i Cvetko Uzunovski. U kolovozu je bio formiran prvi partizanski odred u Makedoniji – Prvi skopski partizanski odred.
Ustanak u Makedoniji je kasnio nakon ustanaka u drugim jugoslavenskim republikama zbog stava sekretara Pokrajinskog komiteta KPJ u Makedoniji, Metodija Šatorova, koji je bojkotirao provođenje naredbi CK KPJ te donio odluku da se oružje preda bugarskom okupatoru, a da se Pokrajinski komitet KPJ za Makedoniju priključi bugarskoj Komunističkoj partiji. Odlukom CK KPJ od 24. jula 1941. godine, Šatorov je smijenjen i suspendiran je cijeli Pokrajinski komitet KPJ za Makedoniju. Nakon toga je bio formiran novi Pokrajinski komitet na čelu s Lazarom Koliševskim. Tijekom augusta i septembra počele su pripreme za ustanak i formirana su tri partizanska odreda.
Prilep je kao „ustanički grad“ Makedonije, 9. maja 1975. godine odlikovan Ordenom narodnog heroja i proglašen Gradom herojem.
Ovaj praznik ustanovljen je u vrijeme SFRJ Jugoslavije kao praznik Socijalističke Republike Makedonije, a zadržan je i poslije osamostaljena Makedonije, a od 1992. godine kao praznik posvećen antifašističkoj borbi makedonskog naroda.
Vječna slava i veliko hvala Titovim partizanima!
11. 10. 2025.
Socijalistička radnička partija Hrvatske