“Prvi put u povijesti malena kolonijalna zemlja je pobijedila u borbi s velikom kolonizatorskom državom. To je bila pobjeda ne samo našeg naroda, već snaga mira, pobjeda demokracije i socijalizma u cijelom svijetu”, govorio je revolucionar, intelektualac, premijer i prvi predsjednik Demokratske Republike Vijetnam, Ho Ši Min, legenda rata protiv francuskih i američkih kolonizatora i imperijalista.”
Ho Ši Min (Ho Chi Minh) rodio se 19. 5. 1890. godine u gradu Kim Lienu. Kao vrlo mlad uputio se na putovanje oko svijeta, s kojeg se vratio tek nakon 30 godina. Tokom konferencije u Versaillesu 1919., upozorio je čelnike država i vlada da okupacija Indokine ne može trajati vječno. Pod utjecajem francuskih komunista postaje blizak idejama Marxa i Lenjina. Dvadesetih godina prošlog stoljeća boravi u Sovjetskom Savezu da bi kasnije završio u Kini, u grotlu građanskog rata, a zatim odlazi u Indokinu gdje osniva Vijet Min, pokret za nezavisnost Vijetnama od francuske kolonijalne imperije. Vijetnam postaje žrtva i japanskih osvajača.
Nakon poraza militarističkog Japana 2. 9. 1945., Vijet Min preuzima vlast i nastaje Demokratska Republika Vijetnam, a Ho Ši Min čita Deklaraciju o nezavisnosti Vijetnama: “Narod koji se hrabro suprotstavljao francuskoj dominaciji više od 18 godina, narod koji se borio rame uz rame sa Saveznicima protiv fašista tijekom ovih nekoliko godina – takav narod mora biti slobodan i nezavisan!” .
Nakon rata 1945., francuske snage započinju okupaciju Vijetnama, da bi 1946. sklopili sporazum o stacioniranju malog broja vojnika u DR Vijetnamu, što je bila varka jer se kontingent povećao do 15.000 Francuza koji započinju rat i traže polaganje oružja i priznanje francuske okupacije. To prerasta u opći rat koji traje sve do vijetnamske opsade francuskog garnizona Đien Bien Phua, pod vodstvom legendarnog generala Vo Nguyen Giapa, i velikog poraza Francuza, čime je definitivno zapečaćena njihova vladavina u Indokini iz koje se potpuno povlače.
Godine 1954., Vijetnam je podijeljen na dva dijela, Sjeverni i Južni. Francuze smjenjuju snage SAD-a. Od 1964. započinje veliki sukob, nalik onome iz mita o Davidu i Golijatu, rat neravnopravnih protivnika. U herojskom otporu, ali uz pomoć SSSR-a i Kine, Sjeverni Vijetnam je, uz ogromne žrtve, odnio pobjedu.
Ho Ši Min nije doživio punu pobjedu nad Amerikom. Umro je 2. septembra 1969., u 80-oj godini. Njegovo tijelo počiva u improviziranom mauzoleju u Hanoju, dok njegovo ime postaje simbol otpora imperijalizmu, uzor svim istinskim ljevičarima svijeta, ime koje je postalo sinonim nacionalnog heroja Vijetnama.
