Prije 97 godina, točnije 14. 6. 1928., rodio se u gradu Rosariju u Argentini Ernesto Guevara de la Serna, poznatiji kao Che Guevara, marksistički revolucionar, kubanski gerilski vođa i teoretičar, ljekar, diplomat i pisac.

Završio je studij medicine te putovao Južnom Amerikom, pri čemu se uvjerio u bijedu radnika i Indijanaca, kriveći za to sjevernoameričke kapitaliste i autoritarne režime koje su oni podupirali. Okrenuo se žestokom antiimperijalizmu i marksizmu, pridružio se pokretu pod vodstvom Fidela Castra te je je predstavljao jednu od ključnih ličnosti u revoluciji na Kubi (1956. – 1959.), kao član pokreta „26. jul“.

Nakon pobjede revolucije, nekoliko godina je bio aktivan u promociji revolucije društva, putujući po svijetu kao kubanski diplomat, a zatim se osobno angažirao u pokretima za oslobođenje od diktatorskih režima putem gerilske borbe, najprije u Kongu, a potom u Boliviji.

Dana 19. 8. 1959., Che Guevara je predvodio posjet kubanske privredne delegacije Jugoslaviji. No, ime Guevara jugoslavenskoj javnosti tada nije značilo mnogo pa je posjeta novinarski popraćena tek protokolarno. Međutim, danas, u vremenu kada Che Guevarin lik s beretkom na crvenoj pozadini krasi majicu svakog drugog „antifa” klinca, posjeta latinoameričkog revolucionara Rijeci poprima dimenziju urbane legende.

Jugoslavija je bila jedina evropska zemlja koju je posjetila kubanska delegacija i vjerojatno smo im bili zanimljivi kao jedina nesvrstana komunistička zemlja s modelom samoupravljanja koja se uspješno oduprla sovjetskom pritisku.

Kao vođa revolucionarnog pokreta u Boliviji, spregom CIA-e i bolivijske vojske, Guevara je zarobljen 8. 10. 1967. u selu La Higuera, a odmah sutradan, 9. 10. 1967., i ubijen.

Njegova smrt izazvala je burne reakcije u svijetu: za vrijeme studentskih pokreta šezdesetih smatran je uzornim revolucionarom, a na Kubi i danas ima status nacionalnog junaka, kao i među raznim drugim latinoameričkim ljevičarskim pokretima. Njegov lik, kao borca za oslobođenje i žrtve imperijalizma, i danas, gotovo pola stoljeća poslije njegove smrti, predstavlja jedan od glavnih simbola i ikona društvene i političke revolucije širom svijeta. Časopis „Time“ proglasio je Guevaru jednom od 20 najvećih svjetskih ikona i heroja u okviru 100 najutjecajnijih ljudi svijeta 20. vijeka.

Viva El Comandante Che Guevara!