Ove godine su održane XX. Mediteranske igre od 21. kolovoza do 3. rujna u Tarantu i obližnjim petnaest gradova i mjesta u talijanskoj regiji Puglia, međunarodni sportski događaj koji okuplja sportaše iz zemalja mediteranskog prostora.

Jedna od posebnosti ovogodišnjih igara svakako je i način smještaja sportaša i članova nacionalnih delegacija. Umjesto klasičnog sportskog sela, organizatori su osmislili svojevrsno „plutajuće Selo sportaša“.

Učestvovali su sportaši iz 26 zemalja mediteranskog prostora, njih 3.854, koji su se natjecali za 279 medalja u 28 sportova. Igre su organizirane u pet ekipnih sportova: nogomet, odbojka, košarka 3×3, rukomet i vaterpolo; vaterpolski program obuhvaća samo muški turnir. Pojedini sportovi podijeljeni su na više disciplina, primjerice vodeni sportovi, gimnastika i koturaljkaški sportovi.

Dana 25. kolovoza održan je finalni dan – završni mečevi za zlatne medalje i službena ceremonija dodjele medalja u dvorani Montemesola.

U svom devetom nastupu Hrvatsku je na Mediteranskim igrama predstavljalo 111 sportašica i sportaša u 22 sporta koji su osvojili rekordnih 39 medalja, 6 zlata, 18 srebra i 15 bronci. Svima čestitamo na velikom uspjehu.

Koristeći prigodu kontinuiteta popularnih sportskih igara u mediteranskom prostoru, podsjetili bismo na VIII. Mediteranske igre održane u Splitu upravo na današnji dan, 15. 9. 1979. godine, a koje su pored sportskog dijela ostvarile i znatni zamah ekonomske i društvene scene, kao i činjenica da je iznimne sportske rezultate nadišla društvena i politička dimenzija igara.

VIII. MEDITERANSKE IGRE (MIS) – SPLIT 1979.

U Splitu su na današnji dan prije 47 godina, 15. 9. 1979. započele VIII. Mediteranske igre koje su trajale do 29. 9. 1979., uz sudjelovanje 14 zemalja s 2.408 sportaša u 25 sportova, odnosno 186 disciplina, a što je uz suce, delegate i ostale prateće sportske radnike ukupno činilo 4.126 učesnika. Najviše sportaša bilo je iz zemlje domaćina –  Jugoslavije, njih 409, koji su osvojili i najviše zlatnih medalja (58).

Sportske igre pratila je gotovo sva svjetska štampa preko akreditiranih dopisnika iz 14 zemalja. Tih dana, Split,Dalmacija i Jugoslaviji bili su sportski centar svijeta.

Igre je kao pokrovitelj, pred 50.000 posjetitelja na Poljudu i skoro 150 milijuna televizijskih gledatelja širom svijeta, svečano otvorio predsjednik SFR Jugoslavije Josip Broz Tito. Između ostalog je naglasio “…to su igre mira i uspješne suradnje. A to bi onda bio i veliki doprinos mediteranskih zemalja u svijetu uopće. Osme mediteranske igre bit će, u pravom smislu riječi, natjecanja mladih, mjesto njihove sportske i društvene afirmacije. Pored sportskog i političkog značaja u širim međunarodnim okvirima, one će predstavljati važan poticaj daljem razvoju fizičke kulture i sporta u oblasti Mediterana. Osme mediteranske igre proglašavam otvorenim!“

Bila je to dobra prilika socijalističkoj Jugoslaviji da se ovaj do tada najveći sportski događaj, iza kojeg je u organizacionom, operativnom i financijskom smislu kroz desetgodišnje pripreme stajala cijela zemlja, podigne na viši društveni pa i politički nivo u namjeri promocije pozitivne politike jedne male zemlje, tada u ulozi glavnog lidera Pokreta nesvrstanih, u daljnjem propagiranju mira, sportskog duha, tolerancije i razumijevanja među ljudima i narodima.

Neosporno je da su VIII. mediteranske igre 1979. bile jedan od važnijih događaja u povijesti Splita, još od dolaska rimskog cara Dioklecijana pa do oslobođenja grada od fašista i vraćanje u krilo matici zemlji u NOB-u. Uz iznimni sportski značaj, igre su Splitu ostvarile i renesansu infrastrukturnog preobražaja, s obzirom da su u potpunosti izmijenile vizuru grada te postale zamašnjak razvoja Splita i Dalmacije, kako u sportskom pogledu tako i u privrednom.

Osim Splita, kao domaćina, još je osam dalmatinskih gradova bilo uključeno – Trogir, Makarska, Sinj, Hvar, Šibenik, Zadar, Omiš i Supetar, u kojima je bilo potrebno izgraditi kapitalne objekte koji u to vrijeme nisu postojali ili već postojeće potpuno renovirati.

Tako je Split dobio brojne sportske sadržaje koji bi mogli opravdati onu da je „najsportskiji grad na svitu“. Izgrađen je najvažniji i najzahtjevniji objekt – „Poljudska ljepotica“, projekt arhitekta dr. Borisa Magaša, koji je proglašen jednim od najljepših u Evropi, a koji je 2015. proglašen zaštićenim kulturnim dobrom. Zatim je tu bio i kompleks bazena na Poljudu te velika i mala dvorana na Gripama. Izgrađena je streljana u Stobreču, kompleks teniskih terena na Firulama, kompleks malih dvorana za borilačke sportove na Gripama. Uz to, renoviran je stadion RNK Splita, košarkaška dvorana na Gripama, kao i igralište u Kaštel Gomilici.

Osim sportskih objekata, u Splitu je izgrađena značajna prateća infrastruktura: veliki putnički terminal na aerodromu Resnik u Kaštelima, pomorsko-putnički terminal u Gradskoj luci, kao i novi RTV centar. Probijanjem tunela kroz Marjan, kao i ukop željezničke pruge, koja više ne presijeca grad, i drugim zahvatima stvoreni su povoljniji uvjeti za rješavanje prometnih problema grada i okolice. Nadalje, izgrađeni su, prošireni ili renovirani brojni hotelski kapaciteti i restorani kao „Marjan“, „Lav“, „Split“, „Bellevue“, „Luxsor“, „Adrijana“, a u Trogiru „Medena“ (s bungalov naseljem), novi hotel u Sinju „Alkar“ i dr. Ujedno je izvedeno niz zahvata na rekonstrukciji elektrodistribucijske mreže, vodovodno-kanalizacijskih sustava te telekomunikacijskih veza.

Mediteranske igre u Splitu ostvarile su sve zacrtane ciljeve kroz puni organizacijski uspjeh i dobre sportske rezultate, što opravdava golema uložena financijska sredstva. Time su utrle put uspješnim organizacijama narednih velikih sportskih događaja u zemlji: IV. Zimskim olimpijskim igrama održanima od 8. – 19. 2. 1984. u Sarajevu, kao i XIV. Ljetnoj univerzijadi u Zagrebu od 8. – 19. 7. 1987.

No, slobodno se može reći da je iznimne sportske rezultate nadišla društvena kao i politička dimenzija igara, obzirom da su igre protekle u potpunom prijateljskom tonu svih učesnika, bez ijednog izgreda, s obzirom na antagonizme pa i otvorene sukobe među pojedinim učesnicama, zemljama mediteranske regije.

Ujedno, u ekonomskom smislu, igre su bile i snažna promocija domaćeg turizma, što je u narednim godinama dalo znatni poticaj ekspanzivnom razvoju turističke djelatnosti.

15. 9. 2026.