Dana 11. 8. 1945. godine, žene su u Jugoslaviji, pa tako i u Hrvatskoj, prvi put izborile pravo glasa.

“Žensko pravo glasa” izraz je kojim se danas u svijetu označava uglavnom općeprihvaćeni koncept prema kojem muškarci i žene imaju jednako pravo glasa, odnosno da je opće pravo glasa, a s njime i moderni koncept demokracije nezamisliv ako ne uključuje ravnopravnost muškaraca i žena na biralištima

U povijesnom kontekstu taj se izraz odnosi na feministički pokret “Žensko pravo glasa” koji se pojavio u zapadnim industrijskim državama u 19. stoljeću te se proširio i u 20. stoljeće. Od tih pokreta najpoznatije su bile sufražetkinje, a današnji feministički povjesničari smještaju ga u tzv. feminizam prvog vala.

Danas je žensko pravo glasa prihvaćeno u gotovo svim državama svijeta. Jedini izuzetak predstavljaju određene zemlje gdje se ženama ne daje pravo glasa iz vjerskih razloga – Brunej, Ujedinjeni Arapski Emirati, Vatikan i dr.

Pravo glasa za žene u Jugoslaviji bilo je potvrđeno još 1941. godine u prvim dokumentima Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije, koji je u to vrijeme imao vrhovnu vlast na oslobođenim teritorijima.

Direktno sudjelovanje velikog broja žena u narodnooslobodilačkoj borbi, kao i autonomno organiziranje i politička edukacija koju su stekle unutar Antifašističkog fronta žena (AFŽ), značajno je utjecalo na svakodnevnicu jugoslavenskih žena pa je i dovelo do formalno-političke emancipacije žena ostvarivanjem prava glasa 11. kolovoza 1945. godine. Nekoliko mjeseci kasnije, na izborima 11. novembra 1945. za Ustavotvornu skupštinu Jugoslavije, prvi put su glas mogle iskoristiti sve punoljetne žene s navršenih 18 godina (ukupno 8.383.455 glasača),, uz muškarce iz svih šest jugoslavenskih republika, na kojima je ukinuta monarhija i proglašena Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ).

Danas su u Hrvatskoj ženska prava sve ugroženija rastućim obiteljskim nasiljem, nedosljednom provedbom zakona, neadekvatnim sankcioniranjem muških prekršitelja, slabijim nagrađivanjem za isti rad, i dr., uz vlast koja samo deklarativno i formalno zakonski daje ženama, pa i majkama, određena prava na papiru, a koja u praksi striktno ne provodi. Stoga žene svakog 8. marta – međunarodnog dana žena – sve odlučnije traže povrat svojih zakonom propisanih i stečenih prava.

12. 8. 2026.

Socijalistička radnička parija Hrvatske