U Zagrebu su u subotu, 21. februara, održane masovne demonstracije protiv megaprojekta izgradnje kompleksa farmi i klaonica peradi na četiri lokacije u Sisačko-moslavačkoj županiji za račun ukrajinskih kapitalista. Demonstracije su organizirali predstavnici lokalnih zajednica i udruga za zaštitu prirode s potencijalno ugroženog područja, koji se mjesecima bore sa zagovornicima, po njima, opasnog i štetnog projekta. Odaziv građana procijenjen je na oko pet tisuća ljudi.
O razmjerima projekta i njegovim štetnim posljedicama za prirodu i stanovništvo zahvaćenog područja govore podaci dostupni u javnosti.
Ukupni kapacitet klaonica iznosio bi 27 milijuna pilića godišnje, odnosno više od 30.000 na sat, od čega je 85 % namijenjeno izvozu. Projekt je podijeljen u 18 različitih cjelina radi lakšeg zaobilaženja zakonskih odredbi i disperzije štetnih učinaka. To je četiri puta više od ukupne sadašnje proizvodnje pilića u Hrvatskoj. Za izgradnju proizvodnih objekata bilo bi potrebno iskrčiti hrastovu šumu.
Samo jedna cjelina trošila bi 40.000 kubika vode dnevno. Godišnje bi se proizvelo 57.000 tona gnoja. Opstanak 250 poljoprivrednih gospodarstava bio bi doveden u pitanje. U atmosferu bi se ispuštalo 15.000 kilograma CO₂, a u okoliš otpadne vode pune antibiotika, amonijaka i dušika. Udaljenost od vrtića, škola i domova za starije bila bi unutar jednog kilometra.
U Vinici u Ukrajini tamošnje stanovništvo već se suočava sa sličnim problemima i nesnosnim smradom.
Za takav projekt u Hrvatskoj nema dovoljne domaće proizvodnje žitarica i stočne hrane, niti dovoljno radne snage. U mjestu s 1.800 stanovnika, predviđena je gradnja stanova za 800 novih radnika, što bi značajno promijenilo dosadašnju demografsku strukturu. Cestovna infrastruktura bila bi dodatno opterećena prometom od šezdesetak kamiona dnevno.
Poruka organizatora bila je da je investicija ekonomski i društveno štetna te da korist donosi stranom kapitalu, dok bi štetu snosili lokalno područje i stanovništvo. Iznesen je zahtjev da se projekt odbaci. Prije početka okupljanja organizatori su se sastali s ministrom poljoprivrede i predali mu svoje zahtjeve. Ministar je obećao da će predmet proslijediti premijeru.
Socijalistička radnička partija podržava argumente lokalnog stanovništva za odbijanje projekta.
Na demonstracijama nije bio nitko iz Vlade, niti gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, kojemu je ondje bilo mjesto. Predstavnici Vlade i gradonačelnik Tomašević bili su na drugom, minornom skupu, obilježavanju četvrte godišnjice Specijalne vojne operacije u Ukrajini,, koja i dalje traje zahvaljujući između ostalog brojnim evropskim ratohuškačima.
Kako će cijela priča završiti, u ovom je trenutku neizvjesno. Građani ne odustaju od svojih zahtjeva, a za 25. travnja najavljeno je novo veliko okupljanje u Sisku.
Subotnje demonstracije u Zagrebu i predanost organizatora zadanom cilju predstavljaju pozitivno buđenje naroda. Ako se to promatra u širem kontekstu nedavnog antifašističkog marša u četiri hrvatska grada krajem novembra prošle godine, koji je okupio velik broj sudionika, može se zaključiti da kod dijela građana sazrijeva svijest o vlastitoj snazi i potrebi preuzimanja odgovornosti za vlastitu budućnost.
Dva primjera iz susjedne Srbije, gdje su građanski prosvjedi zaustavili projekt rudarenja litija te izgradnju hotela američkog investitora na mjestu razorenog kompleksa Generalštaba iz 1999. godine, pokazuju da građanska mobilizacija može imati učinka.
24. II. 2026.
Vladimir Kapuralin