DRUGARICE I DRUGOVI SRETAN VAM DAN REPUBLIKE!
Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije – AVNOJ bio je opće političko predstavništvo sudionika antifašističke borbe na području Jugoslavije za Drugog svjetskog rata. Utemeljeno je u novembru 1942., a od novembra 1943. postaje vrhovno zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo Jugoslavije. Ideja o osnivanju centralnog narodno-oslobodilačkog odbora Jugoslavije nastala je u rukovodstvu NOP-a nešto prije. Već na značajnoj sjednici CK KPJ u Foči, 2. 4. 1942, raspravljalo se o potrebi stvaranja uvjeta za osnivanje takvog organa. Ideja je nastala u razmatranju karaktera Narodnooslobodilačke fronte koja treba „okupljati najšire narodne mase“ i time davati punu širinu platformi narodnooslobodilačkog pokreta.
Prvo zasjedanje AVNOJ-a održano je 26. – 27. 11. 1942. u Bihaću. Prihvaćena su dva dokumenta: Rezolucija o osnivanju AVNOJ-a i Proglas AVNOJ-a narodima Jugoslavije. U Rezoluciji je istaknuto da AVNOJ okuplja predstavnike naroda „svih zemalja Jugoslavije“ bez razlike na narodnost, vjeru i političko-stranačku pripadnost, te da se oslanja na narodnooslobodilačke odbore i antifašističke organizacije, stranačke i izvanstranačke, na terenu. Za predsjednika je izabran dr. Ivan Ribar, a za vođenje redovitih poslova Izvršni odbor. AVNOJ je potaknuo stvaranje zemaljskih antifašističkih vijeća ZAVNOH-a i ZAVNOBIH-a.
Drugo zasjedanje AVNOJ-a održano je u Jajcu 29. i 30. 11. 1943. Prihvaćena je Deklaracija Drugog zasjedanja AVNOJ-a, čime je proglašen „vrhovnim zakonodavnim i izvršnim predstavničkim tijelom Jugoslavije“, uspostavljen je Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ) kao privremena Vladu, te su donesene odluka o oduzimanju prava zakonitosti kraljevskoj vladi u inozemstvu, reviziji svih međunarodnih ugovora i obaveze koje je ona sklopila i zabrani povrataka kralju Petru II. Karađorđeviću u zemlju, kao i odluka da narod nakon oslobođenja odluči o obliku vlasti.
Odlučeno je da se Jugoslavija ustroji federalno „kao državna zajednica ravnopravnih naroda“, Srba, Hrvata, Slovenaca, Makedonaca, Crnogoraca i ostalih naroda, tj. u sklopu Srbije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Te su odluke značile uspostavu novoga sustava vlasti i konačno rušenje vlasti Kraljevine Jugoslavije. Izabrano je Predsjedništvo, a za predsjednika je izabran Josip Broz Tito, kojemu je Predsjedništvo dodijelilo zvanje maršala Jugoslavije. Potvrđene su odluke ZAVNOH-a o priključenju oduzetih teritorija Hrvatskoj, kao i odgovarajuće slovenske odluke o priključenju Sloveniji područja koja je anektirala Italija. Sastavljena je i Državna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih suradnika. Sve ove odluke su povoljno primljene u savezničkim zemljama i dovele do njihova priznanja antifašističke i partizanske borbe u Jugoslaviji kao važne članice pobjedničke Antifašističke koalicije.
Treće zasjedanje AVNOJ-a održano je u Beogradu 7. 8. 1945. Zadatak je bio pripremiti izbore za Ustavotvornu skupštinu te donošenje pojedinih zakona. On je bio neka vrsta Privremene skupštine do proglašenja nove, poslije narodnih izbora. 10. 8. je pretvoren u Privremenu narodnu skupštinu Demokratske Federativne Jugoslavije i radilo je do 26. 8.1945.
29. 11. 2025.