Archive for Forum radnika

DIJALOG LJEVICE I SINDIKATA

Okrugli stol o dijalogu ljevice i sindikata održan je 28. 2. 2018. u prostoru Tribine grada Zagreba. Govorili su (abecednim redom): Tomislav Kiš iz Novog sindikata, Ana Milićević Pezelj iz SSSH, Željko Stipić iz sindikata Preporod i Jagoda Milidrag Šmid iz Nove ljevice. Predstavnica SRP-a Vesna Konigsknecht je obavljala i funkciju moderatorice. Bila je najavljena i Karolina Leaković iz SDP-a, ali se, nažalost, nije na vrijeme vratila s puta.

Okrugli stol je započeo s definicijama: što je sindikat, što je ljevica (za razliku od desnice), u kojoj mjeri opće definicije odgovaraju stanju u Hrvatskoj i gdje se otvara prostor za dijalog i suradnju.

Sindikati su organizacije kroz koje se radnici bore da očuvaju ili povećaju plaće, naknade ili uvjete rada, itd., ali se mogu uključivati i u šire političke i društvene procese. U nekim su zemljama tijesno povezani s političkim strankama i u suradnji s njima, koristeći svoj organizacijski potencijal, promiču one mjere i zakone koji koriste njihovim članovima ili radnicima općenito.

S druge strane, zaštita radnika i njihovih prava bi trebala biti jedno od temeljnih opredjeljenja socijalističkih i socijaldemokratskih stranaka. Tako je to po definiciji, a kakvo je stanje u Hrvatskoj? Zakon o radu se dva puta mijenjao, oba puta na štetu radnika i oba puta kad je na vlasti bila socijaldemokratska stranka.

Naši sindikati zato zaziru od političkih stranaka, naglašavajući da njihovi članovi mogu biti i desničari i ljevičari. Ako hrvatska ljevica želi bolju suradnju sa sindikatima, prvo treba dokazati da je u zaštiti radničkih prava bolja od desnice. Po definiciji bi to trebala biti. Jedan od osnovnih kriterija razlikovanja ljevice i desnice je odnos prema idealu jednakosti. Desnica uvijek teži hijerarhiji (netko zaslužuje više prava zato što je pripadnik određene nacije ili vjere ili zato što je pametniji ili sposobniji). Ljevica pak teži ujednačavanju (uzimati onima koji su iznad prosjeka, da bi se dalo onima ispod prosjeka, u ekonomskom ili bilo kojem drugom smislu).

Upravo zato što se ljevica zalaže za ekonomsku i socijalnu solidarnost i pravednost, suradnja između ljevice i sindikata bi trebala biti prirodna i logična. Nažalost, socijaldemokratska stranka koja je bila na vlasti nije poštivala ni svoje proklamirane vrijednosti ni ugovor koji je potpisala sa sindikatom, nego je donosila zakone na štetu radnika. One stranke ljevice koje ne participiraju u vlasti imaju ograničen prostor djelovanja. Podrška neparlamentarnih lijevih stranaka sindikalnim aktivnostima nije upitna, ali nema težinu, ne može proizvesti učinak.

Spomenuti su neki projekti kojima „ljevica koja to jeste“ daje punu podršku. SSSH je svojevremeno krenuo s inicijativom da prilikom zapošljavanja, pored kadrovika, razgovor s radnikom obavi i sindikalni povjerenik kako bi novoprimljeni radnik odmah dobio informaciju ne samo o svojim radnim obavezama i plaći, nego i o svojim pravima, odnosno o zaštiti koja mu može biti pružena.  Sindikat Preporod radi na programu sindikalnog obrazovanja u srednjim školama kako bi se učenici završnih razreda kroz nastavu upoznali s važnošću sindikalnog organiziranja. Politička akademija „Novo društvo“ je ciklus predavanja i radionica 2015. godine posvetila suradnji sa sindikatima. Sve dok ne sudjeluje u vlasti, ljevica ne može utjecati na donošenje zakona i mjera kojima bi se štitili interesi radnika, može samo podržavati ovakve projekte, promovirati ih i u njima sudjelovati.

Da bi mogla provoditi svoje politike, politička stranka mora doći na vlast, građani na izborima moraju glasati za tu stranku i te politike. Zašto bi ljudi koji žive od svog rada glasali za ljevicu? Glasat će samo ako ih ljevica uvjeri da će štititi njihove interese. S obzirom na loša iskustva sa SDP-om, to neće biti lako. Zato „ljevica koja to jeste“ treba obnoviti dijalog sa sindikatima i njegovati ga, uključivati se u one projekte u kojima može pokazati svoju spremnost da u suradnji sa sindikatima štiti interese ljudi koji žive od svog rada.

INICIJATIVA ZA DIJALOG LJEVICE I SINDIKATA

TRIBINA: PROBLEM REVOLUCIONARNOG SUBJEKTA

 

U organizaciji SRP-a 25.10.2017. održana je tribina u sklopu obilježavanja 20. obljetnice osnivanja SRP-a.

 

Kao radnička stranka, SRP je fokusiran na položaj radništva. Kako se u Hrvatskoj u posljednjih 27 godina industrija sustavno uništavala, gotovo da više nema industrijskih radnika. Prevelik broj radnika radi za minimalac, određeni broj radnika radi, a ne prima plaću,  zabrinjavajuće je velik broj prekarnih radnika, kao i broj nezaposlenih među mladima…

Kao socijalistička stranka, postavljamo pitanje mogu li se ovi problemi riješiti unutar kapitalizma? Neke lijeve stranke (socijaldemokratske) zalažu se za tržišno gospodarstvo uz jaku socijalnu državu. Mi smatramo da je kapitalizam “s ljudskim licem” moguć samo kad postoji jaka konkurencija (drugačije društveno uređenje). Kad nema konkurencije, kapitalizam brzo kreće u demontažu “države blagostanja”, što vidimo na Zapadu, a kod nas su se radnička prava drastično smanjila u usporedbi s onima koje smo imali u socijalizmu (a i dalje ih se želi smanjivati). SRP smatra da će se situacija samo pogoršavati, da je nužna radikalnija promjena, promjena društvenog sustava. Time se otvara pitanje sloja/klase koji ima potencijal promijeniti društveni sustav, dakle, pitanje revolucionarnog subjekta.

U “klasičnom marksizmu”, revolucionarni subjekt (koji ima potencijal promijeniti društveni sustav) je radnička klasa. U “postmarksizmu”, dolazi do disperzije društvenih borbi i aktera. Više se ne nudi cjelovita preobrazba društvenih odnosa, ljevica se (u najvećoj mjeri) preorijentirala s klasnih na identitetske, partikularne borbe. Formiraju se novi subjekti promjena, borci za zaštitu okoliša, za prava žena… Vode se borbe za prava etničkih manjina, homoseksualaca i lezbijki, različitih životnih stilova itd., dok kapitalizam i dalje trijumfalno maršira (Žižek). Civilno društvo postoji i djeluje, ali se njihove borbe uglavnom odnose na kulturne i ideološke značajke svakodnevnog života ne dovodeći u pitanje kapitalizam kao sustav.

Stranke koje teže promjeni društvenog sustava moraju prepoznati sloj koji može dovesti do te promjene (klasu koja ima revolucionarni potencijal).

Da li je danas moguća (i nužno potrebna) revitalizacija revolucionarnog subjekta univerzalnog karaktera? I da li je to i dalje radnička klasa?

Ako da, kako mi danas komuniciramo s tom klasom? U kakvom smo odnosu sa sindikatima? S obzirom na primat nacionalnog nad klasnim u javnom prostoru, da li su radnici danas u Hrvatskoj uopće svjesni da su klasa – i to klasa s revolucionarnim potencijalom?

Na tribini su sa svojim izlaganjima sudjelovali

Karlo Jurak, odnedavno magistar filozofije. Magistrirao je na temu “Historijsko-materijalistička kritika postmarksizma: Problem revolucionarnog subjekta”, dajući velik doprinos zaokruživanju teme naše tribine.

Luka Bogdanić, doktor filozofije (doktorirao na sveučilištu La Sapienza u Rimu), sudjelovao je sa svojim izlaganjima na nekoliko međunarodnih znanstvenih konferencija (Milano, Lisabon, Rim, Cres, Korčula, Zagreb, Ljubljana), te je objavio više knjiga, članaka i znanstvenih radova u Hrvatskoj i Italiji. Docent je na Katedri za filozofsku antropologiju Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Slavko Kulić, ekonomist, filozof, politolog i sociolog, odn. sintezolog. Autor je brojnih znanstvenih djela i knjiga, član brojnih hrvatskih i međunarodnih društava (stalni član Hrvatske akademije ekonomskih znanosti, član Hrvatskog vijeća europskih pokreta, član Međunarodnih filozofa za mir i član Svjetskog parlamenta…).

Marin Knezović, profesor povijesti, magistar. Pored nastavom bavio se znanošću, objavio je niz znanstvenih radova. Član nekoliko nevladinih organizacija i SDP-a (između ostalog je bio i član Glavnog odbora i SDP-ov zastupnik u Skupštini grada Zagreba).

Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata. Beskompromisni kritičar svih po radnike štetnih odluka i poteza vlasnika poduzeća, ali i vladajućih struktura, veliki borac za radnička prava.

Sva su izlaganja bila vrlo zanimljiva i poticajna. Video snimak tribine (kamera je, nažalost, povremeno “štekala”, a na kraju se i baterija ispraznila) možete pogledati na našoj web stranici (rubrika Promotivni materijali / Video).

 

Kao zaključak

U Hrvatskoj danas  možemo identificirati dva bloka lijevih stranaka: socijalističke i socijaldemokratske. U oba slučaja, bilo da želimo promijeniti sustav ili mislimo da ga se može poboljšati, potrebna nam je snaga, masa s kojom to možemo učiniti, a za SRP je to još uvijek radnička klasa. Zato je neophodno potrebno uspostaviti bolju komunikaciju s radništvom i njihovim sindikatima. U tom smislu najavljujemo okrugli stol: dijalog ljevice i sindikata.


Hit Counter by http://yizhantech.com/