Archive for Obljetnice

78. godišnjica proboja iz ustaškog logora u Kerestincu

Prisustvovali smo komemoraciji povodom 78. godišnjice proboja logoraša iz ustaškog konclogora Kerestinec u kojem je pobijeno više od sto istaknutih intelektualaca Komunističke partije Jugoslavije i Hrvatske.

Logor u Kerestincu osnovan je prije rata i okupacije, još za vrijeme Banovine Hrvatske. Bio je to prvi takav logor kod nas, preteča budućih fašističkih masovnih mučilišta i gubilišta, nagovještaj totalne fašizacije zemlje koja će uskoro uslijediti. Već tada, za vrijeme Banovine, u Kerestincu su zatočeni mnogi poznati ljevičari. Uoči okupacije Kraljevine Jugoslavije i dolaska Nijemaca i ustaša, banovinski vlastodršci Maček i Šubašić nisu našli za potrebno da ovaj logor ukinu i zatočenike puste na slobodu, nego su ih prepustili na milost i nemilost fašistima.

Početkom srpnja 1941., grupa zagrebačkih komunista ubila je na ulici jednog ustaškog agenta. Za odmazdu su iz Kerestinca odvedeni taoci, Božidar Adžija, Ognjen Prica, Otokar Keršovani, Ivo Kun, Zvonimir Rihtman, Ivan Korski, Viktor Rozencvajg, Sigismund Kraus, Simo Crnogorac i Ivan Krndelj (Krndelj je kasnije vraćen, a umjesto njega je odveden Alfred Bergman, jer ustaškim vlastima vjerojatno nije odgovarao brojčani odnos Hrvata, Srba i Židova među desetoricom talaca pa su ga „popravili“ u korist Hrvata, a na štetu Židova). Taoci su streljani u Maksimiru. Nakon odvođenja desetorice talaca, u logoru se nalazilo još 111 logoraša.

Nakon likvidacije prve grupe talaca, ostali logoraši su shvatili da i njih prije ili kasnije čeka likvidacija pa je organiziran proboj iz logora. Akcija je pokrenuta u noći između 13. i 14. srpnja, kad su logoraši izvršili grupni prepad na stražare, razoružali ih i pobjegli iz logora. U proboju je sudjelovalo preko 80 logoraša. Nažalost, na dogovorenom mjestu nisu ih dočekali komunisti iz Zagreba. U okršajima s ustaškom potjerom ubijen je 31 bjegunac, a 44 su zarobljena, osuđena na smrt i strijeljana u Dotršćini. Ustaškoj potjeri izmaklo je samo 14 bjegunaca koji su se zatim pridružili partizanima. Neki od njih su kasnije poginuli kao borci NOV. Od svih Kerestinečkih logoraša, kraj rata su dočekala samo sedmorica.

Na spomenik poginulim i ubijenim logorašima – revolucionarima i komunistima – vijenac je u ime Socijalističke radničke partije Hrvatske položila delegacija u sastavu Vesna Konigsknecht, Franjo Golenko i Višnja Hotko.

U PULI OBILJEŽEN DAN BORCA

U Puli su, u četvrtak 4. jula, članovi Društva Josip Broz Tito i Socijalističke radničke partije položili vijenac i održali komemoraciju povodom 4. jula, Dana borca, kod spomenika palih boraca i žrtava fašizma, čime je obilježen događaj kada je Politbiro CK KPJ na taj dan 1941. godine, usred okupirane Evrope, pozvao jugoslavenske narode na pružanje organiziranog oružanog otpora fašističkim okupatorima i njihovim domaćim slugama, do pobjede.

Taj je događaj bio razdjelnica koja dijeli organizirani zajednički otpor, od spontanog, individualnog, fragmentiranog, što je bilo presudno za pobjedu u ratu i socijalističkoj revoluciji.

SRP-u su Dan borca čestitali: Komunisti Srbije, KP Makedonije i makedonski ljevičar Mitke Vlahov osobno.

 

Vladimir Kapuralin

OBILJEŽENA 76. GODIŠNJICA BITKE NA SUTJESCI

U nedjelju 16. lipnja, pored poznatog spomenika na Tjentištu, gdje su 16. lipnja 1943. godine, nakon mjesec dana teških borbi, partizanske jedinice pod komandom Koče Popovića izvršile su riskantan, ali jedino mogući, realni proboj iz neprijateljskog obruča, čime je omogućeno izvlačenje iz obruča i ostalim partizanskim jedinicama s vrhovnim štabom i vrhovnim komandantom Josipom Brozom Titom, obilježen je taj izuzetno važan dio iz naše povijesti.

Bila je to odlučujuća bitka, u vojnoj terminologiji nazvana V. neprijateljska ofenziva, koja je imala za cilj uništenje Vrhovnog štaba na čelu s Josipom Brozom Titom i time likvidaciju svakog daljnjeg partizanskog otpora. Namjera okupatora i njihovih domaćih pomagača nije uspjela. Glavnina boraca je preživjela i oružani otpor je nastavljen do pobjede.

Koliko je operacija bila važna i pomno pripremljena od neprijatelja, govori činjenica da su na partizansku vojsku, koja je u tom dijelu brojala nešto više od 22.000 boraca, od toga tek oko 18.000 sposobnih za borbu, uputili 127.000 dobro naoružanih vojnika, koje su sačinjavale njemačke, talijanske, bugarske i ustaške jedinice, potpomognute artiljerijom, tenkovima i 300 aviona. Nepovoljni odnos u broju i naoružanju sukobljenih strana pojačavala je činjenica da su neposredno pred početak napada, 15. maja, partizani tek bili izašli iz okršaja IV. neprijateljske ofenzive, znane kao Bitka na Neretvi, gdje su imali teške gubitke protiv nadmoćnog neprijatelja. Na strani partizana bilo je oko 7.543 poginulih, dakle više od trećine ukupnog sastava. O junaštvu boraca govori i priznanje njemačkog komandanta Rudolfa Lutersa, koji je u izvještaju opisao “komunističke pobunjenike” kao “dobro organizirane, vješto vođene i s nevjerojatno visokim borbenim moralom”.

Komemoraciji je po lijepom vremenu prisustvovalo preko 5.000 ljudi. Tog je dana provođen i tzv. dan Schengena, pa su kontrole na granici između Hrvatske i BiH bile temeljite. Zbog toga je 14 autobusa, koji su dolazili iz Dalmacije, bilo zbog birokratskih pravila zadržano na granici pa su zakasnili na komemoraciju,odnosno pristizali su kad je glavnina prisutnih već odlazila.

I ove godine na komemoraciju se odazvao veći broj članova SRP-a, koji su stigli autobusima iz raznih dijelova zemlje.

 

Vladimir Kapuralin

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERA


Hit Counter by http://yizhantech.com/